05.04.24. Prijava nezakonitog držanja i zlostavljanja mnogobrojnih životinja
DRŽAVNI INSPEKTORAT REPUBLIKE HRVATSKE
PODRUČNA JEDINICA SPLIT
Ulica Mike Tripala 6
21 000 Split
Republika Hrvatska
i
DRŽAVNI INSPEKTORAT REPUBLIKE HRVATSKE
Šubićeva ulica 29,
10 000 Zagreb,
Republika Hrvatska
PODNOSITELJ: UDRUGA „PRIJATELJI ŽIVOTINJA“, Jurišićeva ulica 25,
Zagreb, OIB: 01688741346, zastupan po odvjetniku Mariju
Hrupecu iz Samobora, Ulica Maje Strozzi 53A
PRIJAVLJENIK: T.P.
PRIJAVA NEZAKONITOG DRŽANJA ŽIVOTINJA I
MNOGOBROJNIH KRŠENJA ODREDBI ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA
U prvom redu, Podnositelj obavještava Naslovno tijelo kako je za zastupanje u ovoj pravnoj stvari, opunomoćio odvjetnika Marija Hrupeca iz Samobora, Ulica Maje Strozzi 53A slijedom čega moli da se sva pismena vezana za istu, dostavljaju na adresu punomoćnika.
DOKAZ:
Punomoć
Podnositelj predmetnu prijavu podnosi protiv T.P., dr. med., a sve temeljem informacija koje su u proteklih nekoliko dana postale dostupne kroz medije, temeljem informacija i saznanja do kojih je došao od članova Mreže za zaštitu životinja (uglavnom voditelja skloništa koji su posljednjih nekoliko dana preuzimali životinje koje su se nalazile u posjedu Prijavljenika), kao i informacija koje svakodnevno dobiva od građana i/ili volontera s područja Splitsko-dalmatinske županije.
Također, Podnositelj, prije ulaženja u meritum ove problematike, napominje da je u predmetnom slučaju potrebno žurno i sveobuhvatno postupanje Državnog inspektorata, a to stoga što u postupanju Prijavljenika postoje brojne zloupotrebe za utvrđivanje i sankcioniranje kojih nije nadležna policija ili državno odvjetništvo, već isključivo Državni inspektorat, sve kako se navodi u nastavku.
I
A.)
Prijavljenik je, prema do sada dostupnim i prikupljenim podacima, tijekom neutvrđenog vremenskog razdoblja na adresi u Splitu, držao ukupno 69 životinja - 61 odraslog psa, šest štenaca i dva vuka, a koja činjenica je utvrđena od strane nadležne veterinarske inspekcije. Tom prilikom, veterinarska inspekcija utvrdila je da je Prijavljenik posjedovao dva vuka, mužjaka i ženku, koji su strogo zaštićena vrsta sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama i od neutvrđenog datuma do 27. ožujka 2024. držao ukupno 67 pasa različitih pasmina, koje je zanemarivao s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, te im je ograničavao kretanje na način da im je uzrokovao bol, patnju i ozljede.
DOKAZ:
Novinski članak od dana 29.03.2024.g., https://splitsko-dalmatinska policija.gov.hr/vijesti/muskarac-priveden-pritvorskom-nadzorniku-zbog-ubijanja-ili-mucenja zivotinja-i-unistavanja-zasticenih-prirodnih-vrijednosti/41378
Iako Prijavljeniku, nakon policijskog ispitivanja, nije određen istražni zatvor te je pušten da se brani sa slobode (određena mu je samo mjera zabrane približavanja lokaciji na kojoj je držao pse), stav je Podnositelja da u predmetnom slučaju postoji opravdana sumnja da je Prijavljenik držao i uzgajao spomenute životinje radi sudjelovanja u borbama pasa, a koja sumnja prvenstveno dolazi do izražaja kada se u obzir uzme činjenica da je Prijavljenik držao i dva vuka – u tom pogledu, također postoje ozbiljni pokazatelji da su mu vukovi služili za parenje sa psima, sve radi povećanja agresivnosti i borbenog karaktera pasa.
Prema dojavama volontera i udruga za zaštitu životinja, koji su prethodnih dana imali izravan kontakt sa psima na predmetnoj lokaciji, na samom posjedu i psima uočeni su nedvosmisleni pokazatelji brojnih kršenja zakonskih propisa, što izravno utječe na dobrobit i zdravlje životinja.
B.)
Prijavljenik je, dakle, kao privatna osoba (bez bilo kakve registracije uzgoja, obavljanja poslova skloništa i sl.!), na lokaciji, dobro skrivenoj od pogleda zahvaljujući visokom zidu, držao čak 69 životinja. Razlog takvom „skrivanju“, kako to potvrđuju svjedoci i volonteri skloništa koji su u proteklih nekoliko dana pse preuzimali, jest činjenica da na predmetnoj lokaciji nisu ispunjeni apsolutno nikakvi uvjeti za držanje toliko velikog broja životinja, a koji su propisani Zakonom o zaštiti životinja i pripadajućim pravilnicima (uvjeti u pogledu prostornih, smještajnih, logističkih, higijenskih, hranidbeni kapaciteta).
Pored navedenog, postoje izražene anomalije u ponašanju većine pasa – naime, unatoč njihovoj brojnosti, većina pasa je tiha i uplašena te ne laje ili jako malo i rijetko laje, što nije prirodno ponašanje pasa, osobito kada su smješteni na gomili. To ukazuje da su prema psima primjenjivane nasilne metode treninga s ciljem da što manje osoba sazna da se na toj lokaciji nalazi velik broj životinja. Prema navodima svjedoka, psi, koji su većinom u tipu pasmina staford i bul, pokazuju strah prema osobama muškog spola.
Nadalje, psi imaju improvizirane kućice od paleta razmještene po površini zarasloj u raslinje. Na lokaciji je uočena sprava za istrčavanje, kakva se redovito nalazi kod organizatora borbi pasa, a služi tjeranju pasa na naporne treninge. Svi psi zavezani su za kratki lanac koji im onemogućava kretanje i prisiljeni su biti na jednom mjestu i raditi krug koliko im dopušta dužina lanca. Psi oko vrata imaju dvostruke ili čak trostruke ogrlice s lokotom, a neki su i zavezani za lanac i još dodatno zatvoreni u boksove s lokotima. Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik, koje je preuzelo na skrb dvije kujice i štence, svjedoči da je trudna kujica bila zatvorena u prljavom boksu veličine jedan metar kvadratni, punom izmeta i životinjskih ostataka jer su psi hranjeni leševima životinja. Boks nije imao ni vrata, već fiksiranu armaturnu mrežu koju su razvaljivali sjekirama da ju izvuku van.
Ovi psi pripadaju u kategoriju nezdružljivih pasa, a to su, prema definiciji u Zakonu o zaštiti životinja, „životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu bređost, ozljede ili smrt”. Psi nikada nisu vođeni u šetnju jer bi ih netko primijetio, a i jasno je da je nemoguće svakodnevno šetati 67 pasa. S obzirom na to da su psi pasmina koje se koriste za borbe, sigurno je da nisu nikada puštani s lanca kako se ne bi međusobno napadali. Da psima nije bilo omogućeno kretanja pokazuju i informacije da neki psi imaju atrofiju mišićja zadnjih nogu od nedostatka kretanja.
DOKAZ:
Fotografije i videozapisi
Izlazak na teren i inspekcijski nadzor na Split
C.)
Pored svega navedenog, većina pasa nije označena mikročipom ni cijepljenja protiv bjesnoće sukladno odredbama Zakona o zdravlju životinja (NN 152/2022) i Naredbe o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području Republike Hrvatske (NN 1/2023). Uvidom u bazu Lysacan, može se utvrditi da su na Prijavljenika prijavljena samo tri psa. Neki izvori tvrde da ih je bilo mnogo više, no da mu je jedan veterinar iz Istre izbrisao iz baze većinu pasa koji su glasili na T.P. ime.
Nijedan pas nije kastriran – nadležna veterinarska inspektorica dr. med. vet. Svjetlana Milin Radić, na upit Udruge, navela je da joj je Prijavljenik izjavio da „on ne dopušta kastraciju”. Pse je namjerno pario, o čemu svjedoči zatečena kujica s četiri štenca koja je zbrinuta u Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik, kao i preuzeta kujica u visokoj trudnoći koja se već sljedeći dan nakon dolaska porodila u istom skloništu. Kako je zbog porođajnih komplikacija kujica morala biti podvrgnuta hitnom carskom rezu i tako je spašen život i njoj i njezinih sedam štenaca, jasno je da bi u uvjetima u kojima je držana na lokaciji u Splitu s još 66 pasa i dva vuka smrtno stradala jer joj ne bi bila na vrijeme pružena adekvatna veterinarska skrb.
Rezultat nekastracije i namjernog parenja je i kujica vukopas s dva štenca koja se i dalje nalazi na lokaciji u Splitu. Na istoj lokaciji nalazi se i kujica od 12 godina, koja je bila podvrgnuta parenju jako mnogo puta i ima brojne ožiljke po cijelom tijelu. Ovih dana volonteri su snimili mužjaka koji je prednjim šapama i tijelom pokušao naskočiti na kujicu blizu njega koja se tjerala, no nije u tome uspio jer mu je dužina lanca onemogućavala da se spari, kao i volonteri koji su razdvojili kujicu kako ne bi došlo do oplodnje.
Među psima uočeni su oni koji imaju tragove ožiljaka po glavi i tijelu, razderane uške, konjuktivitis s gnojnim iscjetkom, ozlijeđene mekuši i sl. Iz navedenoga proizlazi da psi nisu dobivali nikakvu veterinarsku skrb niti je ista bila osigurana od strane Prijavljenika. Kod dijela pasa izraženi su strah, tjeskoba i plahost, a kod drugog dijela pasa izrazita i netipična agresivnost. Ženka kangala grize vlastitu nogu, napada ju i reži na nju jer ju zbog proživljenih psiholoških trauma kao rezultat zlostavljanja doživljava kao strano tijelo. Volonteri su uočili da neki psi imaju problema s kožom i postoji sumnja na moguće oboljenje od kronične i neizlječive bolesti lišmanioze, na što su osobito osjetljivi psi koji borave u prirodi i spavaju na otvorenom. Postoji velika vjerojatnost da psi nisu tretirani repelentnim sredstvima koja bi ih zaštitila, a bolest je endemska upravo na području srednje i južne Dalmacije.
Psi su izloženi nedostatku tekuće pitke vode, a uz kućice im se nalaze prljave i smrdljive kante za vodu. Nakon što su volonteri oprali neke od posuda i dali psima svježu vodu, psi su jedva dočekali da se napiju. Iz snimke Zaklade Bestie iz Splita, objavljene na https://www.facebook.com/reel/1533183934207007, vidi se kujica koja zbog velike žeđi dugo pije vodu, dok nije ispila gotovo cijelu kantu. Psi nemaju posude za hranu i nisu naučeni jesti iz posuda, već su im bacani komadi sirovog mesa. Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik navodi za preuzete kujice da, osim što se uopće ne glasaju, ne znaju jesti niti žvakati pa ih hrane tako da im doslovno trpaju hranu u usta.
DOKAZ:
Snimka objavljena na https://www.facebook.com/reel/1533183934207007
D.)
Što se tiče vukova, prema javno dostupnim podacima, stručnjaci za vuka iz Interventnog tima za vuka i risa Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja potvrdili su na licu mjesta da se zaista radi o jedinkama sivog vuka, nakon čega su životinje upućene u ovlašteno oporavilište za divlje životinje. S obzirom na to da je sivi vuk (Canis lupus) zakonom strogo zaštićen, Prijavljenik ih je nezakonito nabavio i držao u zatočeništvu.
Postoji, dakle, opravdana sumnja kako je Prijavljenik namjerno križao vukove sa psom, o čemu svjedoči križanka vuka i psa, koja pokazuje agresivno ponašanje. Vukovi su bili zatvoreni u posebnom kavezu, dok je svaki pas na lancu, što potvrđuje da do parenja nije moglo doći slučajno. Sumnja se da je vukove držao radi parenja sa psima kako bi se pojačale njihove borbene sposobnosti. Time je na svijet donesena jedinka, vukopas, koja nije pogodna za držanje kao kućni ljubimac, a koja ima dva štenca. Stručnjaci upozoravaju da križanci psa i vuka mogu biti agresivniji od čistokrvnih vukova, imaju najčešće jako izražene lovačke instinkte i mogu u obitelji manju djecu gledati kao pogodan plijen.
Prevladavajući broj pasa u tipu snažnih pasmina bul i staford, dva vuka i vukopas, način i uvjeti držanja, infrastruktura u kojoj se psi nalaze i pripadajući predmeti, fizičko i psihičko stanje životinja, zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje i smještaj, ograničavanje kretanja na način da im je uzrokovao bol, patnju i ozljede, što je utvrdila policija, sve to nedvosmisleno upućuje na opravdanu sumnju da se radi o tipičnoj slici uzgoja za borbe pasa, koje su izričito zabranjene Zakonom o zaštiti životinja.
Na potonje, upućuju brojne dojave i informacije koje je Podnositelj proteklih nekoliko dana dobio od građana, kao i objava lokalne Zaklade Bestie od 2. 4. 2024. u kojoj se navodi da je jedan pas „nestao” u, kako ga nazivaju, koncentracijskom logoru za pse. U objavi navode da su, prilikom dolaska radi hranjenja pasa, uočili da su na mjestu gdje je bio pas pronašli samo ogrlicu i lanac koje je netko odvezao, unatoč tome što prostor čuva policija, koja navodno ne zna kako je pas mogao samo tako nestati. Psa je mogao odvesti samo netko tko poznaje prostor i ima potrebne alate za otključavanje lokota na dvostrukoj ogrlici psa, a na što su ukazali građani koji navode da se na tom prostoru čak posljednjih 15 do 20 godina odvija uzgoj pasa za borbe. Također, građani Splita tvrde da Prijavljenik klađenjem na borbama pasa vikendom zaradi i do 50 000 eura.
DOKAZ:
Dakle, iz opisanog činjeničnog stanja, proizlazi opravdana sumnja da je Prijavljenik, tijekom duljeg vremenskog razdoblja uzgajao, zanemarivao, držao u neadekvatnim uvjetima i bez odgovarajuće skrbi i brige, zlostavljao i prodavao ili izravno koristio za borbe pasa neutvrđen broj jedinki pasa i strogo zaštićenih divljih vrsta.
II
Prema odredbama članka 55. Zakona o zaštiti životinja, posjednik koji drži više od 20 životinja starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja mora udovoljavati uvjetima za osnivanje skloništa i biti odobren kao sklonište. Prijavljenik, kao privatna osoba, niti je držao 67 pasa kao kućne ljubimce, niti nije registrirao uzgoj pri Ministarstvu poljoprivrede, niti nije imao registrirano sklonište sukladno Zakonu o zaštiti životinja i Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje (NN 99/2019, NN 8/2021).
Prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, bez obzira na činjenicu kako veći broj životinja nije bio registriran na Prijavljenika, potonji je, bez sumnje, bio posjednik tih životinja slijedom čega i odgovoran za njihovu skrb, zdravlje i dobrobit (čl. 4., st. 1., toč. 23. Zakona o zaštiti životinja.
Nadalje, Zakonom o zaštiti životinja (čl. 5.), zabranjeno je:
- uzgajati životinje tako da trpe bol, patnju i strah te ih namjerno ozljeđivati, protivno pravilima struke odnosno najnovijim znanstvenim dostignućima (čl. 5., st. 2., toč.1.);
- pri uzgoju životinja povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama (čl. 5., st. 2., toč. 3.);
- huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih obučavati na agresivnost, osim pri školovanju službenih pasa i za potrebe sportske radne i lovne kinologije prema kinološkim standardima pod vodstvom osposobljenih osoba (čl. 5., st. 2., toč. 4.);
- obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima uz obveznu suglasnost i prisustvo veterinarskog inspektora, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju (čl. 5., st. 2., toč. 5.);
- koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za školovanje koja uključuju uporabu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol (čl. 5., st. 2., toč. 7.);
- prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah protivno odredbama ovoga Zakona (čl. 5., st. 2., toč. 12.);
- zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu (čl. 5., st. 2., toč. 16.);
- ograničavati kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah protivno odredbama ovoga Zakona (čl. 5., st. 2., toč. 19.);
- parenje domaćih pasa i domaćih mačaka s divljim životinjama iz prirode ili uzgoja (čl. 5., st. 2., toč. 36.);
- zajedničko držanje nezdružljivih životinja (čl. 5., st. 2., toč. 37.)
- zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. (članak 51. stavak 4.)
- vlasnici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. (članak 52. stavak 1.)
Člankom 5. stavkom 2. točkom 36. Zakona o zaštiti životinja zabranjuje se „parenje domaćih pasa i domaćih mačaka s divljim životinjama iz prirode ili uzgoja”. Člankom 153. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) zabranjeni su svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja, namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja i podizanja mladih, te oštećivanje ili uništavanje područja za razmnožavanje ili odmaranje vuka kao strogo zaštićene vrste, kao što su zabranjeni i držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki iz prirode.
Iz činjeničnog opisa predmetne situacije navedenog u točki I., proizlazi opravdana sumnja kako je Prijavljenik kršio sve ovdje citirane odredbe Zakona o zaštiti životinja.
Pored navedenih kršenja zakonskih odredbi o uvjetima i načinu držanja životinja, zabranjenim radnjama u odnosu na životinje i pravilnoj skrbi o životinjama, Prijavljenik je prekršio i druge propise koji se odnose na administrativne uvjete/pretpostavke da bi se neka osoba mogla baviti uzgojem životinja ili imati registrirano sklonište – konkretnije, prekršio je i odredbe Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje te Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjeni prodaji.
Pa tako, Zakonom je propisano kako uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo. Također:
- uzgajivači kućnih ljubimaca radi donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka moraju osigurati način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama i skrb o njima te ispunjavati uvjete glede objekata u kojima su smješteni kućni ljubimci (čl. 54., st. 1. i 2.);
- uzgajivači kućnih ljubimaca moraju biti osposobljeni za njihovo držanje i uzgoj s obzirom na hranidbu, njegu, ponašanje i prepoznavanje stanja bolesti i stresa u životinja te uvjete prijevoza životinja ili osigurati osposobljenost osoblja koje skrbi o kućnim ljubimcima, a ako se uzgajivači samostalno ne skrbe o njima. (članak 54. stavci 2. i 3.)
III
U konkretnom slučaju, a kako to vividno proizlazi iz činjenica navedenih/opisanih u točki I. ove prijave, Prijavljenik drži veći broj životinja u za to neadekvatnim uvjetima, sustavno ih zanemarujući kroz duži vremenski period te primjenjujući prema njima radnje i postupke protivne odredbama Zakona o zaštiti životinja.
Pritom, Prijavljenik drži veći broj životinja bez da za to ima bilo kakvu registraciju uzgoja i/ili skloništa za životinje – dakle, potpuno kršeći odredbe Zakona o zaštiti životinja i pripadajućih pravilnika.
Imajući navedeno u vidu, Podnositelj ove prijave predlaže da veterinarska inspekcija iz Zagreba (zbog sumnje u neučinkovitost mjesno nadležnog veterinarskog inspektora) što hitnije poduzme potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, provede inspekcijski nadzor, utvrdi činjenično stanje te protiv Prijavljenika, izrekne odgovarajuće sankcije iz Zakona o zaštiti životinja i Zakona o Državnom inspektoratu.
Također, s obzirom na činjenicu da registrirano sklonište za pse s osposobljenim osobljem trenutačno vodi brigu o hranjenju i napajanju životinja na navedenoj adresi, što Podnositelj ove prijave smatra ispravnim i sukladnim zakonskim propisima, predlaže se da ako dođe do grupnog izmještanja životinja na neku drugu lokaciju, to bude isključivo pod organizacijom i odgovornošću registriranog skloništa za pse, koje ima osposobljeno osoblje.
Jednako tako, zbog opravdane sumnje da Prijavljenik i druge osobe na koje su mikročipirani pojedini psi na navedenoj lokaciji drže pse u svrhu uzgoja i korištenja za borbe pasa, smatram nužnim oduzeti sve životinje i izreći i zabranu nabavljanja i držanja novih životinja kako bi se spriječili slični prekršaji na drugim životinjama.
Zaključno, Podnositelj, sukladno čl. 59. Zakona o državnom inspektoratu, moli da nadležni veterinarski inspektor o početku provođenja inspekcijskog nadzora ne obavijesti Prijavljenika i u njemu odgovorne osobe, a to stoga što smatra da bi takvo što dovelo u pitanje svrsishodnost i umanjilo učinkovitost provođenja predloženog nadzora.
U Zagrebu, 04. travnja 2024.g.
ODVJETNIK MARIO HRUPEC
