04.04.22. Kršenje zakonske zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna

| More

Državni inspektorat
Šubićeva 29
10 000 Zagreb

Poštovani,

pišemo vam kako bismo upozorili na kršenje članka 5., stavka 2., točke 21. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/2017) u kojemu se navodi da je zabranjeno „uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna”. Zakonska zabrana stupila je na snagu 1. siječnja 2017., a za kršenje ove odredbe propisana je za pravne osobe novčana kazna od 50.000,00 do 100.000,00 kn.

U cilju usklađivanja sa Zakonom o zaštiti životinja, 2019. izmijenjen je i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu registracije farmi (NN 44/2019) na način da se uzgoji činčila više ne mogu registrirati u Jedinstveni registar domaćih životinja kao farme. Činčile se u Hrvatskoj mogu uzgajati isključivo za kućne ljubimce, a za svaki izvoz životinja izvan Hrvatske u svrhu njihove prodaje za kućne ljubimce mora se dokazati sljedivost. Uzgoj za rasplod ili bilo koji drugi pojam osim uzgoja za kućne ljubimce nema pravne ni logične osnove te spada u uzgoj u svrhu proizvodnje krzna.

U ovoj prijavi iznijet ćemo informacije kojima raspolažemo, a koje ukazuju na opravdanu sumnju da preostali uzgajivači činčila, radi ostvarivanja profita, svjesno i namjerno krše zakonsku zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Pritom se služe poslovno zavaravajućom praksom, odnosno prijevarom, jer nije promijenjena i stvarna djelatnost kojom se ti uzgajivači bave. Oni su se samo preregistrali iz uzgajivača činčila za krzno u uzgajivače činčila za kućne ljubimce ili za rasplod, iako ne postoji tržište činčila kao kućnih ljubimaca, a pojam rasplod može se vezati samo za uzgoj krznaša.

Dakle, svaki uzgajivač mora dokazati za svaku od uzgojenih i prodanih činčila da je doista i završila u nekoj od trgovina za prodaju kućnih ljubimaca ili da su ju udomile fizičke osobe. No količina životinja koja se prodaje mađarskoj tvrtki Wanger Hungarian Fur, kao i jasan opis djelatnosti kojima se ta tvrtka bavi, isključuje takvu mogućnost i ukazuju da je riječ o uzgoju činčila u svrhu proizvodnje krzna, a ne za kućne ljubimce. Logično je da ako postoji zakonska zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, tada je prodaja činčila tvrtki u drugoj državi (koja te činčile ubija za krzno) kršenje Zakona u Hrvatskoj. Bez obzira na to kako proizvođač registrirao svoju tvrtku, ako je rezultat njegova uzgoja ubijanje životinja za krzno, prekršen je zakon države u kojoj se zabranjuje takav uzgoj. Logično nam je i da, prema hrvatskim zakonima, ne prestaje pravna odgovornost uzgajivača za činčile u trenutku prodaje u državu gdje nisu zabranjeni ni uzgoj ni prodaja radi krzna.

Važno je naglasiti da ako pojedinac ima registriran uzgoj činčila kao kućnih ljubimaca, tada kupac ne može biti tvrtka za preradu krzna. Naime, uzgoj činčila za rasplod nije neka posebna kategorija uzgoja jer ne postoji registracija uzgoja za rasplod, već se činčile uzgajaju za rasplod ili u svrhu proizvodnje krzna ili u svrhu prodaje za kućne ljubimce. Zakon o zaštiti životinja definira kućne ljubimce kao „životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje”. Jasno je da je u ovom slučaju rasplod sastavni dio uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna.

Iako se činčile mogu uzgajati i za rasplod za kućne ljubimce, to je i dalje uzgoj za kućne ljubimce, a ne sam uzgoj za rasplod. U Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede potvrdili su nam da ni u Hrvatskoj ni u drugim europskim državama ne postoji velika potražnja za činčilama kao kućnim ljubimcima i da se sav uzgoj i sav rasplod obavljaju radi proizvodnje krzna. Naime, činčile imaju specifične potrebe i skrb o njima je zahtjevnija pa su manje atraktivne kao kućni ljubimci od npr. pasa, mačaka, hrčaka i sl. U trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca ne nalazi ih se u velikom broju. Od samih uzgajivača dobili smo informaciju da se za potrebe jednog pet shopa prodaju tek jedna do dvije činčile godišnje, da je to tržište zanemarivo i svaki veći uzgoj je sumnjiv. Jednaka potražnja je i u drugim europskim državama. Ne postoji tržište za prodaju činčila za kućne ljubimce koje bi tražilo njihov uzgoj u količini kao što je to bilo za uzgoj radi krzna. U tom smislu njihova prodaja, ako uzgajivači zaista posluju legalno i isključivo za tržište kućnih ljubimaca, ne može nikako biti po brojnosti jednaka onoj kada je uzgoj činčila radi krzna u Hrvatskoj bio legalan. Također, svaki taj uzgoj mora imati sljedivost kako bi se pouzdano znalo da te životinje završavaju kao kućni ljubimci.

S obzirom na to da je u Hrvatskoj zabranjen uzgoj činčila u svrhu proizvodnje krzna, a pojedini uzgajivači ih i dalje izvoze kako bi u drugoj državi bile usmrćene radi krzna, nesporno je da ti uzgajivači prevarom i manipulacijom štete državi, provedbi Zakona, bivšim uzgajivačima i životinjama koje se unazad pet godina uzgajaju radi usmrćivanja u svrhu dobivanja krzna, iako bi trebale biti zaštićene. Takva praksa nekorektna je i prema uzgajivačima koji su prestali s uzgojem i odrekli se profita sukladno zakonskoj zabrani, no postoji rizik da zato od države zatraže financijsku odštetu.

Na temelju svega navedenoga, tražimo žurno djelovanje Državnog inspektorata:

Kako se radi i o ilegalnim poslovnim aktivnostima na financijsku štetu države, molimo vas da informacije o svim drugim okolnostima uzgoja koje je potrebno istražiti, a nisu u nadležnosti veterinarske inspekcije, proslijedite drugim inspekcijama unutar Državnog inspektorata.

Smatramo skandaloznim da se u Hrvatskoj od 2017. do danas krši zakonska zabrana, da pojedinci drsko izigravaju zakon i da se sve to događa unatoč našim ranijim prijavama i upozorenjima, što ukazuje na pasivnost i nedjelotvornost nadležnih institucija. Javnost je u golemome broju podržala zabranu uzgoja životinja za krzno pa će zato vrlo glasno osuditi ove manipulacije i prevare od strane uzgajivača. Stoga smatramo važnim da se Državni inspektorat oštro postavi prema prekršiteljima Zakona, da ne dopusti izigravanje zakonskih odredbi te da ukloni bilo kakvu povezanost veterinarskih inspektora s navedenim nelegalnim radnjama.

U nastavku navodimo informacije koje smo dosad primili o kršenju zakonske zabrane.

B. I. i R. T., uz vlastiti uzgoj, otkupljuju i činčile drugih uzgajivača.

Uzgajivač činčila B. I. javno je priznao kršenje Zakona u tekstu „Uzgajali činčile, nojeve, smilje: Uložili su milijune i sve izgubili”, objavljenom 3. 11. 2018. na https://www.24sata.hr/news/uzgajali-cincile-nojeve-smilje-ulozili-su-milijune-i-sve-izgubili-598072. U tekstu se navodi da je od više od 2000 uzgajivača u Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2017., otkako je zabranjen uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna, preostalo sedam farmi „koje zakon tretira kao uzgajivače kućnih ljubimaca”. No B. I. ne krije da je i nakon stupanja zabrane uzgoja na snagu nastavio uzgajati činčile u istu svrhu, radi proizvodnje krzna: „Opstao sam zahvaljujući kupcu u Mađarskoj, no moram istaknuti kako smo mi u Hrvatskoj u lošijoj situaciji od europske konkurencije. Činčile moramo izvoziti žive pa je time otkupna cijena puno manja nego što je to cijena naših konkurenata.”

Da B. I. krši Zakon potvrdila je i informacija koja je već odranije poznata Ministarstvu poljoprivrede, s obzirom na to da je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane 2018. godine poslala Mađarskoj upit o izvozu činčila iz Hrvatske u Mađarsku kako bi se putem sustava TRACES odredilo koliko pošiljka činčila je došlo u Mađarsku iz Hrvatske i gdje su završile. Odgovor nedvosmisleno potvrđuje da se činčile B. I. izvoze u mađarsku tvrtku Wanger Hungarian Fur na čijim se internetskim stranicama https://wanger.hu/ jasno vidi da koriste činčile za proizvodnju krzna i da se uvezene činčile u Mađarskoj ubijaju radi krzna:

Na svojim web-stranicama, tvrtka Wanger Hungarian Fur navodi da je pokrenula uzgoj činčila 1978. i da je danas najveći svjetski proizvođač za uzgoj i postrojenje za proizvodnju i prodaju krzna činčila: „Trenutačno imamo 20 000 životinja na našim farmama. U kontaktu smo s oko 1200 ugovorenih uzgajivača diljem svijeta… Kupujemo vaše krzno po najvišoj cijeni i potpisujemo 10-godišnji ugovor o otkupu po zajamčenim cijenama. Ako ne želite oderati kožu, otkupljujemo vaše životinje žive bez ikakvih troškova.” Opisujući osnove uzgoja, navode: „Jedan mužjak ima četiri ženke. Svaka ženka ima svoj kavez, a mužjak se može kretati između kaveza u tzv. ‘mužjačkom hodniku’. Ženke imaju ogrlicu tako da iz kaveza ne mogu izaći u hodnik. Metoda koja se naziva poligamijski uzgojni sustav. Ženke rađaju bebe u roku od 111 dana i okote jednu do četiri činčile. Bebe su otvorenih očiju i mogu jesti s nekoliko dana starosti. Odvoje se od majke sa sedam do osam tjedana i smjeste u nove kaveze – prvo dvije u kavez, a nakon četiri mjeseca po jedna po kavezu. Kada napune osam mjeseci, spremni su za uzgoj ili skidanje kože. Uzgajivač mora odlučiti koje će zadržati ili koristiti krzno.”

Prema javno dostupnim podacima na https://www.companywall.hr/, B. I. ima registrirane na istoj adresi dvije aktivne tvrtke:

- "CHINCHILLA IVANČAN" (vlasnik B. I.)

OIB 16139031027

MBS 90343603

Datum osnivanja 1. 9. 2001.

NKD A0149 - Uzgoj ostalih životinja

- Udruga hrvatskih uzgajivača chinchilla (vlasnik D. Č., predsjednik udruge B. I., tajnik udruge S. D., blagajnik udruge K. S. D.)

OIB 42353901302

MBS 10000964

Datum osnivanja 4. 2. 2014.

B. I., koji je svoju tvrtku nakon zakonske zabrane preregistrirao u uzgoj činčila za rasplod, izvozi činčile u istoj količini i u istu mađarsku tvrtku u koju je slao i prije stupanja zabrane na snagu. To ukazuje da i dalje izvozi činčile u svrhu proizvodnje krzna, što je djelatnost mađarske tvrtke.

Nadalje, prema podacima na navedenoj stranici, tvrtka Chinchilla d.o.o. u stečaju (na adresi --; u vlasništvu R. T.), koja je prije donošenja zabrane uzgoja životinja radi krzna 2006. godine bila glavni uzgajivač činčila u Hrvatskoj, zatvorena je 4. 6. 2018. godine, no R.T. je očito nastavio s uzgojem činčila, ali pod drugim imenom.

Naime, na istoj adresi registrirana je tvrtka TTI TOP TRADE INTERNATIONAL D.O.O., čiji je direktor R.T. Kao glavna djelatnost ove tvrtke navedena je „Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama”. Tvrtka je registrirana i za cijeli niz ostalih raznoraznih djelatnosti, među kojima su i: „Proizvodnja i uzgoj uzgojno valjanih životinja”, „Oplođivanje domaćih životinja”, „Trgovina uzgojno valjanim životinjama i genetskim materijalom”. Tvrtka je je osnovana 4. 2. 2015., što je ujedno i vrijeme kada smo prvi put doznali za mogućnost da se iz postojeće zabrane uzgoja radi krzna izuzmu upravo činčile, i registrirana je za razne djelatnosti vezane za proizvodnju, prodaju, uzgoj i sl. bilja i sjemenja, no osim tri ranije navedene djelatnosti oko životinja, nigdje ne navodi detaljnije aktivnosti vezano za uzgoj ili prodaju životinja za kućne ljubimce.

Tijekom 2017. godine primili smo nekoliko elektroničkih poruka (e-mail, poruke na Facebooku) i SMS-ova od različitih izvora, ali sa sličnim informacijama u kojima se ukazuje na kršenje zakonske zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. U SMS-ovima je više različitih osoba, koje su nas zamolile za anonimnost, dojavljivalo:

- „Činčile se uzgajaju i dalje, čak i više nego do sada, jer koriste zakonsku manjkavost da iste uzgajaju kao/za kućne ljubimce. Činčila Čakovec u BiH organizirala je uzgoj i klanje, te uvozi i doprema u Čakovec. Organizaciju na terenu za BiH i Dalmaciju vodi G. T. R. V., koji je usput rečeno u invalidskoj braniteljskoj mirovini na osnovu jednog jedinog dana boravka u vojsci.”

- Osoba navodi sumnju da je na adresi --, obitelj B., nastavljen uzgoj činčila radi krzna.

- „Žalosno je sto se ništa nije promijenilo jer se uzgajivači činčila i dalje bave uzgojem da bi zaradili. Mogu to sa sigurnošću reci jer je moj susjed kad sam ga upitala zar nije zabrana stupila na snagu ove godine, odgovorio je da su to sada kućni ljubimci. Po tome on sada kućne ljubimce uzgaja radi zarade. Strašno.”

- Osoba navodi da uzgajivač B. I. nastavlja s uzgojem, da se 11. 10. 2017. održava otkup činčila: „I dalje je isti otkupljivač samo činčile se prodaju kao za rasplod ali svrha je ista no naravno znam pouzdano da je ugovor promjenjen da im je namjena kao za kućne ljubimce i sl. Ali to je laž. I dalje se vrši otkup i sve ide po starom za krzno hvala na zaštiti identiteta o ovome mora ministar biti obavješten poz”.

2021. godine udruzi Prijatelji životinja obratila se A. P. i obavijestila o sljedećem:

- J.M. fizička je osoba kojemu se Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i energetike 16. lipnja 2017. god., na temelju čl. 78. i 69. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), dopušta uzgoj i stavljanje na tržište strane vrste južnoameričkih činčila. Rješenje vrijedi do 16. 6. 2022. g. (15 mužjaka i 90 ženki).

- Rješenjem Ministarstva poljoprivrede 14. 7. 2017. god. na temelju čl. 49. Zakona o zaštiti životinja (NN 135/06 i 37/13) J. M. na adresi -- registrira uzgoj kućnih ljubimaca južnoameričkih činčila i upisuje se u Upisnik uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji.

- Stranci je odobrena prodaja kućnih ljubimaca, a nema nikakvu pravnu osobnost (nije registriran kao OPG, obrt, firma i sl.).

- Upitno je dostavlja li stranka godišnje izvješće Ministarstvu, sukladno točci 5. Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike te jesu li ikada utvrđene nepravilnosti.

- Stranka se bavi uzgojem u objektu koji nema zabilježbu uporabljivosti i u suvlasništvu je dvaju vlasnika i upitno je treba li i kojim pravilnicima i/ili minimalnim tehničkim uvjetima udovoljiti obavljanje ove vrste djelatnosti te treba li imati riješenu prenamjenu prostora kako bi ga se moglo zadužiti za odgovarajuću komunalnu naknadu.

- Nije razvidno kako se zbrinjavaju nusproizvodi životinjskog podrijetla (uginule životinje, dlaka i sl.), animalni otpad (životinjske fekalije, gnoj) i dr. vrste otpada koji je nastao uzgojem životinja.

- Budući da veterinarska inspekcija u izvješću dostavljenom e-mailom navodi da se radi o farmi, ne može se nedvojbeno utvrditi o kakvom se načinu uzgoja radi, odnosno kojim propisima mora udovoljiti način uzgoja činčila.

Dakle, A.P. zaprimila je prijavu D. P. S. o odlaganju otpadnih animalnih tvari od kojih nastaje gnoj iz kojeg se širi nesnosan smrad u vlasništvu Grada Siska. Navela je da otpad odlažu J. M. i A. M. s adrese --, koji se bave uzgojem činčila. A.P. zatražila je 16. 8. 2021. postupanje komunalnog i prometnog redara sukladno njihovim ovlastima – izdati nalog za uklanjanje otpada i uređenje parcele, budući da za k. č. ne postoji Ugovor koji se sklapa temeljem Odluke o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Grada Siska – neizgrađeno građevinsko zemljište za privremenu poljoprivrednu obradu. Također, s obzirom na saznanja da se na navedenoj adresi uzgaja velik broj činčila u svrhu proizvodnje krzna, što je protivno odredbama Zakona o zaštiti životinja, i da se gnoj odlaže na neizgrađenu građevinsku parcelu koja je u vlasništvu Grada Siska mimo propisa i odobrenja Upravnog odjela Grada Siska, zatražila je i mišljenje i postupanje nadležne veterinarske inspekcije.

A.P. primila je 27. 9. 2021. odgovor dr. med. vet. Nene Majnerić, više veterinarske inspektorice Ispostave DIRH-a u Sisku. Obavještava da je izvršila inspekcijski nadzor 23. 9. 2021., o čemu je sačinjen zapisnik KLASA: 322-07/21-01/305: „Nastavno na utvrđene nesukladnosti, sukladno nadležnosti ove inspekcije poduzete su propisane mjere (pokrenut je upravni postupak KLASA: 322-07/21-01/156) vezano uz odredbe Zakona o veterinarstvu.”

10. 12. 2021. A. P. ponovno piše veterinarskoj inspekciji navodeći da su ponovno zaprimili prijavu o uzgoju činčila na predmetnoj lokaciji i moli informaciju o statusu predmeta. Isti dan dr. med. vet. Nena Majnerić odgovara da je 29. 10. 2021. izvršen inspekcijski nadzor „u predmetu kontrole izvršenja rješenja pri čemu je utvrđeno da je stranka postupila po rješenju ove inspekcije, odnosno da su nepravilnosti iz nadležnosti veterinarske inspekcije otklonjene”, a farma posjeduje valjano rješenje Ministarstva poljoprivrede za uzgoj činčila na lokaciji na kojoj se i nalazi. U nastavku komunikacije saznaje se da se farma nalazi u Upisniku uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji pod evidencijskim brojem: HR 191/89/17 P.

Molimo vas da nas, nakon inspekcijskog nadzora i utvrđivanja svih okolnosti iz ove prijave, u zakonski propisanom roku obavijestite o rezultatima nadzora i o konkretnim informacijama o zabrani rada ilegalnih uzgajivača. U protivnom nam jedino preostaje navedene informacije podijeliti s javnošću i relevantnim institucijama Europske unije, što vjerujemo da razumijete, kako bi se zakonska zabrana konačno počela provoditi.

U očekivanju vašeg žurnog postupanja, ostajemo na raspolaganju za sve dodatne informacije.

S poštovanjem,

Snježana Klopotan Kačavenda
koordinatorica projekata

Zagreb, 4. travnja 2022.

Prilozi:

Vezane teme

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke