20.12.17. Natjecanja konja u povlačenju trupaca

| More

Ministarstvo poljoprivrede
Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb

Predmet: Natjecanja konja u povlačenju trupaca

Poštovani,

javljamo vam se povodom nedavnog stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti životinja. Unatoč brojnim pozitivnim promjenama koje je donio novi Zakon, u zakonski tekst nije uvrštena zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca za što smo se kao Udruga zalagali.

Zbog zabrinutosti za dobrobit konja, koja je i dalje ugrožena takvim natjecanjima, uz podršku veterinarske struke i javnosti, ustrajemo u zalaganju za potpunu i izričitu zakonsku zabranu.

Riječ je o natjecanjima (popularno zvanima „štraparijade” ili „šlajs”) koja se održavaju u Liču u Gorskom kotaru, Baškim Oštarijama i drugim dijelovima Ličko-senjske županije, Karlovačkoj županiji, Bateru kod Novog Vinodolskog i u drugim dijelovima Hrvatske.

Cilj natjecanja je da konji povlače trupce težine i do 2,5 tone po dubokome blatu pri čemu su izloženi udaranju od strane vlasnika, bičevanju, ubadanju štapovima s metalnim šiljcima, buci, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem te općenito nepotrebnom naporu i boli, a sve u svrhu zabave okupljenih.

Organizatori ovih natjecanja nisu dio Hrvatskog konjičkog saveza niti su udruženi u registrirani savez koji bi nadzirao njihov rad, postavljao minimalne uvjete kojima moraju udovoljavati i sankcionirao one koji svojim ponašanjem narušavaju dobrobit konja. U natjecanjima ne postoje niti uniformna pravila usklađena s međunarodnim standardima zaštite životinja.

Iako se za održavanje natjecanja treba ishoditi suglasnost veterinarskog inspektora, on ne nadzire njegovo provođenje niti ne obavlja veterinarski pregled konja prije nastupa kako bi se utvrdilo postoje li zdravstveni problemi koji bi mogli biti izravno kobni za zdravlje konkretnog konja.

Natjecanja se redovito održavaju u tri kategorije u koje se konji raspoređuju s obzirom na njihovu težinu. U interesu je vlasnika da njihovi konji budu u nižem težinskom razredu pa ih prije samog natjecanja, u svrhu vaganja, izgladnjuju i dehidriraju, što može dovesti do hemokoncentracije i dugoročne štete za njihovo zdravlje. Konjima se ne ostavlja dovoljno vremena da se oporave i odmore prije vuče, a ako se tome pribroji i napor od putovanja, uvjeti u kojima se drže te način na koji se s njima postupa, može se zaključiti da su konji iscrpljeni, gladni i žedni te pod stresom.

Da je stres jedan od bitnih faktora koji narušava zdravlje i dobrobit konja utvrdili su i znanstvenici s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom svojeg istraživanja otkrili su da čak 90 % trkaćih konja boluje od određenog oblika gastritisa, dok 60 % sportskih konja ima određen oblik stresno promijenjenih problema s probavnim traktom, a sve povezano sa stresom od nastupa. Iako istraživanje nije provedeno na konjima koji sudjeluju u natjecanjima vuče trupaca, sigurno je da i radni konji pate od stresa pri javnom nastupu, što štetno utječe na njih.

Treba istaknuti da mučenje konja počinje i prije samog natjecanja. Metode treniranja redovito su nasilne te uključuju bičevanja, udaranja i potezanja, kao i sve druge načine kojima se konje prisiljava na vuču. Mlade, još nerazvijene konje, ne birajući sredstva prisile tjera se da vuku trupce koji su teži od njih samih kako bi što prije dobili na novčanoj vrijednosti, a pod cijenu njihova zdravlja koje je time neminovno ugroženo. I sam voditelj Štraparijade Stanislav Jakica, u prilogu za emisiju Nove TV „Provjereno”, kaže da se „maltretiranje životinja svelo na minimum” čime priznaje da se na takvim natjecanjima konje muči, dok njegovu interpretaciju intenziteta maltretiranja treba uzeti s rezervom. (https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/straparijada-tradicija-ogulinskog-kraja-ili-bezobzirno-mucenje-zivotinja---436938.html).

Također, eventualno opravdavanje natjecanja tradicijom treba odlučno odbaciti. U Hrvatskoj su tradicijske konjičke manifestacije Sinjska alka, trka na prstenac i pokladna jahanja. Sve do pojave traktora, natjecanja u vuči trupaca bila su nezamisliva jer su radni konji bili previše vrijedni da bi ih se na navedeni način eksploatiralo i time potencijalno ugrožavala egzistencija obitelji koja je o njima ovisila. Tako, primjerice, najpoznatiji veterinarski udžbenik o sportskim konjima Equine sports medicine and surgery, basic and clinical sciences of the equine Athlete iz 2014. godine, koji na 1300 stranica detaljno obrađuje sve aspekte primjene konja u sportu, nigdje ne obrađuje vuču trupaca kao sportsku disciplinu.

Upravo zbog velikih napora i boli koje konji trpe pri povlačenju trupaca i sličnim radnjama, Zakonom o zaštiti životinja (NN 102/17) u članku 5., stavku 2., točki 31. izričito je zabranjeno korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma i iznošenje ogrjevnog drva, osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara.

Apsurdno je da istodobno nije izrijekom zabranjeno natjecanje konja, odnosno kopitara u povlačenju trupaca, što za njih predstavlja isti, ako ne i veći napor. Taj propust stvorio je pravnu prazninu, a u cilju sprječavanja njezine zlouporabe treba ju popuniti teleološkim i logičkim tumačenjem odredaba Zakona o zaštiti životinja i Kaznenog zakona te i prije sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja u tom smjeru zauzeti jasan službeni stav o nedopuštenosti natjecanja konja u povlačenju trupaca.

Budući da je Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno koristiti životinje za natjecanja ili predstave ako ih se pri tome prisiljava na ponašanje koje kod životinja izaziva bol, patnju, ozljede ili smrt (članak 5., stavak 2., točka 11.), teleološkim tumačenjem Zakona može se ustvrditi da je ovakvo natjecanje s obzirom na svoj intenzitet i fizičke posljedice za konje, odnosno kopitare već zabranjeno. Također, ako je izvlačenje trupaca iz šuma uz pomoć radnih konja zabranjeno Zakonom kako bi se osigurala njihova dobrobit, potpuno je nelogično da se takve iste radnje dopuštaju u svrhu zabave. Pritom konji pate jer ih se prisiljava na vuču i time ih se izlaže nepotrebnim patnjama (udaranjem, guranjem, povlačenjem...), što je zabranjeno istim člankom Zakona o zaštiti životinja (stavak 2., točka 12.). Osim toga, navedeni članak u točki 7. zabranjuje korištenje tehničkih uređaja, pomoćnih sredstava ili naprava kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja čijim korištenjem se njima uzrokuje bol (kao što je to slučaj s korištenjem bičeva da bi ih se prisililo na vuču). Usto, opisanim radnjama ujedno se ispunjavaju i sva bitna obilježja kaznenog djela mučenja životinja iz članka 205., stavka 1. Kaznenog zakona (NN 125/2011) za što je predviđena kazna zatvora do jedne godine.

Treba uzeti u obzir i odredbu Kaznenog zakona (članak 205., stavak 2.) kojom se još strože sankcionira takvo kazneno djelo ako je počinjeno iz koristoljublja (u kojemu je konzumirano i klađenje te pribavljanje imovinske koristi nanošenjem nepotrebne boli životinji), budući da su ilegalna klađenja na pobjednike natjecanja sastavni dijelovi takvih događanja.

Očito je da se natjecanja konja u vuči trupaca održavaju samo radi zabave pojedinaca, bez tradicijske su vrijednosti, ne postoji priznati ustaljeni sustav pravila koji ih regulira, konjima se nameće ponašanje koje nije istovjetno ponašanju tih životinja u prirodnom okolišu te ih se, kao radne konje, koristi u svrhu zabave, a uz uzrokovanje patnji i bola.

Iz svega navedenog, s obzirom na načine i uvjete održavanja natjecanja, patnju i bol koja se uzrokuje konjima, sredstva prisile koja se pritom koriste, a tumačeći propise kao jednu cjelinu, smatramo da u našem pravnom sustavu već sad postoji zabrana natjecanja konja, odnosno kopitara u povlačenju trupaca.

Stoga smatramo da bi bilo korisno i u skladu s pozitivnim propisima, dok se ova materija zakonski izričito ne regulira, da Ministarstvo poljoprivrede izda naputak svim veterinarskim inspektorima kojim se određuje da se na zahtjev organizatora takvih natjecanja ne izdaju suglasnosti za njihovo održavanje jer bi se u suprotnom kršile odredbe Zakona o zaštiti životinja, a potencijalno i Kaznenog zakona.

Molimo Vas za povratnu informaciju o ovom prijedlogu koji možemo detaljnije obrazložiti i na sastanku u terminu koji predložite.

S poštovanjem,

Luka Oman
predsjednik Udruge

Zagreb, 20. prosinca 2017.

Vezane teme

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke