Razlozi za kastraciju

| More

Kastracija životinja je operativno uklanjanje spolnih organa - kod ženke (što se u svakodnevnom govoru često naziva sterilizacijom) jajnika, jajovoda i maternice, a kod mužjaka testisa. Puno je razloga za kastraciju kućnih životinja važnih za same životinje, njihove skrbnike, kao i za sve ljude s kojima te životinje direktno ili indirektno dolaze u kontakt. Tu spadaju zdravlje životinja, njihovo lakše uklapanje u našu svakodnevnicu, budućnost novih generacija koje najčešće završe tragično te sama sigurnost i zaštita ljudi od onih životinja koje, ne svojom krivnjom, zbog bolesti, ugriza i sličnih razloga postanu opasne za okolinu.

Ogroman broj zdravih pasa i mačaka ubija se svake godine zato što nema dovoljno ljudi koji bi se odgovorno i na zadovoljavajući način brinuli za njih tijekom cijelog njihovog života. Starije životinje često završe na cesti, jer ih se njihovi skrbnici jednostavno odreknu. Takva životinja postaje opasna za okolinu, ali ponajviše postaje usamljena i uplašena životinja koja završi u skloništu ili pod kotačima automobila. Također, životi mnogih kućnih životinja nepotrebno su ugašeni zbog nekontroliranog povećanja njihove populacije, a pravo rješenje je kastracija ženki i mužjaka.

Ljudi su često skeptični kada im neko preporuči operaciju njihovog psa ili mačke. Vlada mišljenje da se tim činom 'ubija' duh životinje te da je to neprirodno. No, zar je prirodno da životinje žive urbanim životom, na način koji im čovjek nameće, a koji je sve osim prirodan? Što se tiče sputavanja duha životinja, upravo to činimo ograničavanjem i zabranjivanjem životinjama da ispune svoju ulogu produžavanja vrste, tj. reprodukcije. Zato je bolje ukloniti mogućnost reprodukcije, nego ostavljati mužjake sa stalnom željom za ženkama, koje se dva puta godišnje tjeraju.

Skrbnici kuja redovito imaju probleme sa šetnjama kada se ona tjera, kao i s održavanjem kuće te okupljanjima grupa mužjaka ispred vrata koji zavijaju cijele noći. Kuja je za to vrijeme nesretna, jer ne može ispuniti svoju ulogu i zadovoljiti svoj instinkt. Prije je vladalo mišljenje da bi kuja trebala imati jedno leglo prije kastracije zbog zdravlja. Sada je dokazano da to uopće ne utječe na njezino zdravlje te je samo psihički zbunjuje. Kuja koja se tjera, a nema se priliku pariti, može postati depresivna, agresivna prema drugim psima i čak bježati od kuće u potrazi za mužjakom. Nažalost, takvu kuju brzo nađu drugi psi lutalice koji je nasilno i naizmjence pare, što je za nju bolno i traumatično, a često i kobno. Ako se kujica i uspije vratiti doma, osim sa šest do deset štenaca u utrobi, često ostaje i s traumom te može početi iskazivati agresivnost prema drugim psima.

Mnoge kuje teško podnose porod i na kraju su jako iscrpljene i teško se oporavljaju, pogotovo ako su prije toga lutale mjesec dana. Porod zna biti kompliciran te kuja zajedno sa štencima može lako izgubiti život. Dva mjeseca, koja psići moraju provesti uz majku, zahtijevaju puno našeg vremena, brige, ljubavi te financijskog ulaganja. Udomiti štence, i to osobito mješance ili kujice, strašno je težak i odgovoran zadatak. Vi postajete odgovorni za njihovu budućnost i njihove živote. Oni štenci koji se ne uspiju udomiti završe na cesti ili u skloništima, gdje ih čeka neizvjesna budućnost. Za one štence koje uspijemo udomiti ne možemo nikada biti 100% sigurni da žive na odgovarajući način. Tako se krug neželjenih psića ne prekida, jer će se opet naći barem jedna kujica iz tog legla koja će ostati trudna s novih šest do deset štenaca.

Ni s mužjacima nije bolje, jer gotovo svaki pas živi u okruženju neke kuje koja se tjera. Takav pas ju osjeća te postaje nemiran, odbija jesti i spavati, cvili i zavija, tuče se s drugim mužjacima te bježi od kuće. Uvijek postoji opasnost od otrovanja, udarca autom ili kakve druge traume te tužbi ljutitih skrbnika kuje, jer ih takav mužjak prati i 'maltretira'. Sve se to odnosi i na mačke.

Još jedan važan razlog za kastraciju je zdravlje životinja. Znanost je pokazala kako sve češće, kao i ljudi, životinje obolijevaju od raznih tumora i karcinoma. Kod kuja i maca, to su tumor dojki, maternice, piometra, sepsa, a kod mužjaka i mačaka rak prostate i testisa. Simptomi se teško i kasno otkrivaju, kada je teško spasiti životinju za koju su te bolesti bolne i pogubne. Kastracija je idealna prevencija tih bolesti. Također je dokazano da operirana životinja živi duže. Danas je takva operacija rutina te životinja već isti dan, nekoliko sati nakon operacije, može sve samostalno obavljati. Skrbnik je jedino dužan paziti da životinja ne ošteti šavove koji se vade nakon sedam do deset dana.

Životinje koje završe na cesti mogu dobiti razne bolesti, koje mogu biti opasne i za ljude. Takva životinja s vremenom postaje nedruželjubiva, jer često doživljava traume od strane ljudi, pa tako postoji i opasnost da nas ugrize.

Da bi se sve to spriječilo, trebamo im olakšati život za koji se one nisu same odlučile, nego smo mi tu odluku donijeli za njih. Puno je humanije spriječiti nekontroliranu reprodukciju koja neizbježno vodi do patnje i okrutne smrti životinje, nego zatvarati oči i opravdavati se idejom kako je to neprirodno. Da li je prirodno živjeti na hladnom i vlažnom betonu nekog privremenog skloništa ili na ulici, u strahu od batina, bez hrane i vode, čekajući smrt ili u domu bez ljubavi gdje životinju tuku i zanemaruju? Ako se životinja kastrira učinit ćemo joj uslugu, jer će moći zadovoljnije i zdravije živjeti, neopterećena instinktima koji joj zagorčavaju život sa čovjekom, tj. život na čovjekov način.

Kada je najranije moguće izvršiti kastraciju?

Veterinari specijalisti ginekolozi svakako preporučuju kastraciju kujice prije prvog tjeranja. Kujica neće zaostati u rastu (dapače, poznato je da kastracija u mladosti svih životinja dovodi do produljenog rasta epifize, što rezultira čak nešto višim rastom). Također, kastrirana životinja neće promijeniti narav, štoviše, bit će umiljatija i zaigranija (poznato je da su odrasle, nekastrirane kuje često neprijateljski raspoložene prema mnogim psima).

Sadašnja saznanja su takva da, osim što se ne mijenja narav, ne mijenja se niti temperament životinje poslije kastracije. Poznato je da, ako se mužjaka kastrira prije nego što počne dizati nogu pri mokrenju, sigurno će biti 'blaže' naravi u odnosu prema psima, jer hormoni tada neće upravljati njegovim nagonima za čuvanje i zaštitu teritorija od drugih mužjaka. S druge strane, ako je kujica kastrirana prije prvog tjeranja, mogućnost da u kasnijoj dobi oboli od tumora mliječne žlijezde je gotovo jednaka nuli. Ako se kujicu kastrira poslije jednog tjeranja, mogućnost tog tumora ipak je izvjesna (iako mnogo rjeđe nego kod nekastrirane kuje). Također, takve kuje ne obolijevaju od gnojne upale maternice (piometra), jer je to također uvjetovano hormonima iz jajnika. Nadalje, zna se da su ženke životinja sklonije razvoju diabetes mellitus-a ('šećerna bolest'), a kod kastriranih kuja ta je bolest četiri puta rjeđa nego u nekastriranih.

Kad se sve to pobroji, tjeranje je kod kuja najmanji problem. Daleko su veći problem bolesti kao posljedica poremećene funkcije jajnika. Što se tiče debljanja, poznato je da se debljamo od hrane, odnosno prekomjernog unosa kalorija u odnosu na aktivnost. Ako je kujica inače 'dobar jelac' i ovako i onako treba pripaziti na količinu hrane koju dobiva, naravno, proporcionalno aktivnosti. Debljina kuje nema nikakve veze s kastracijom.

Samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420.000 mačića, dok samo jedna kuja i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 67.000 štenadi. Prevencija ovog problema je kastracija kućnih i uličnih životinja.

Vezane teme

Mrtve mačke 1 [ 33.72 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke