24.11.14. Zlostavljani konji na Velebitu kod Gračaca
Ministarstvo poljoprivrede
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
n/r dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, dr. vet. med., pomoćnica ministra
Planinska ulica 2a
10000 Zagreb
Predmet: Zlostavljani konji na Velebitu kod Gračaca
Poštovani,
pišemo Vam potaknuti brojnim e-mailovima koje smo primili i objavama na društvenim mrežama u kojima nas zgroženi građani informiraju o zlostavljanju konja u šumama Velebita kod Gračaca.
Na fotografijama koje šaljemo u prilogu vide se iscrpljeni i vjerojatno bolesni konji, preopterećeni velikom količinom drva, koji padaju pod teretom. Čini se da je jedan konj mrtav, dok se na jednoj od fotografija, uz pretovarenog konja, nalaze dvojica muškaraca - A. D. i I. M.. Na njihovim Facebook-profilima, gdje su i objavljene fotografije, bilo je navedeno da su državljani BiH, a da su fotografije konja koji prenose drva na svojim leđima snimljene na Velebitu kod Gračaca. Nakon osuđujućih komentara na društvenim mrežama zbog takvog postupanja prema konjima, izbrisali su fotografije sa svojih profila.
Fotografije pokazuju redovitu praksu na Velebitu gdje se konji brutalno iskorištavaju za eksploataciju šuma. Osim što strani državljani, a i hrvatski, postupaju protuzakonito sječom tuđih šuma, pritom grubo krše i Zakon o zaštiti životinja i Kazneni zakon zbog svjesnog i namjernog mučenja životinja.
Konji su prisiljeni podnositi teško opterećenje zbog nošenja drva, bez hrane i vode, zbog čega često padaju pod teretom, pate u bolovima i ostavljeni su da umru, što je dokumentirano na fotografijama. Iako iskorištavanje konja za rad još nije zabranjeno Zakonom, ovdje je očito da konje prisiljavaju na rad koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti te da se njihovi posjednici nemilosrdno iživljavaju na njima.
Pri izloženosti ovako teškom tjelesnom radu konjima stradavaju i noge i leđa. Već od dugotrajne izloženosti samo težini jahača dolazi do prekida mikrocirkulacije krvi i limfe zbog stalnog pritiska u leđnom mišićnom tkivu. Deformacije tkiva u leđima konja počinju već nakon 12-15 minuta izloženosti težini jahača, a nakon 30 minuta prisutna je bol. Sve iznad 30 minuta dovodi do trauma tkiva, tj. do djelomične ili potpune distrofije mišića. Ukupna težina drva koja je natovarena na ove konje nadmašuje težinu prosječnog jahača, što znači da su konji izloženi nezamislivoj boli te bešćutnom zanemarivanju njihova zdravlja i života.
Navedenim iskorištavanjem i mučenjem konja prekršene su odredbe Zakona o zaštiti životinja koje zabranjuju nanošenje životinjama boli, patnja i ozljeda te namjernog izlaganja strahu; izlaganje životinja nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima te zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu.
Korištenje konja kao radnih životinja nema nikakve svrhe u 21. stoljeću, kada su teški fizički poslovi prebačeni s čovjeka i životinja na modernizirane strojeve. Stručnjaci navode da je upotreba životinjske snage u šumarstvu kao potpuno nepotrebna ukinuta početkom 1960-ih, jer se otada razvila šumska mehanizacija koja može raditi na svakom terenu, pa čak i na vrlo strmom, i to puno učinkovitije nego bilo koja životinja.
Zbog svega navedenoga, molimo da Ministarstvo poljoprivrede i veterinarska inspekcija provode Zakon o zaštiti životinja u cilju zaštite dobrobiti konja i sankcioniranja odgovornih osoba. Ujedno tražimo i da se sljedećim izmjenama Zakona o zaštiti životinja zabrani iskorištavanje konja kao tzv. radnih životinja, kako bi se omogućila učinkovita zaštita životinja. U 21. stoljeću korištenje konja kao radne snage nije ni etično ni potrebno, a u Hrvatskoj, koja stremi modernim i naprednim vrijednostima, nema mjesta zastarjelom, zlostavljačkom i civilizacijski potpuno neprihvatljivom postupanju prema životinjama.
Očekujemo Vaš odgovor u zakonom propisanom roku kako bismo o svemu izvijestili javnost.
S poštovanjem,
Luka Oman
predsjednik Udruge
Zagreb, 24. studenoga 2014.
Odgovor Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću od 16. ožujka 2015.