20.07.22. Naplaćivanje fotografiranja majmuna i sova
Državni inspektorat
Šubićeva 29
10 000 Zagreb
Poštovani,
više turista i građana Zadra javlja nam da u središtu Zadra viđaju osobe koje iznajmljuju i naplaćuju turistima fotografiranje s majmunom i sovama na ramenu ili u rukama, pri čemu su divlje životinje vezane užetom kako ne bi pobjegle te su izložene stresu i patnji.
Vezano za sove, dobili smo sljedeću poruku i fotografije:
„Šaljem screenshot sa profila od kolegice. Molim samo da tu sliku ne objavljujete jer je njezin privatni profil, ali ta slika je dokaz. Pitala sam ju otkud sove. Veli muče ih na rivi u Zadru za novce! Dakle ljudi plaćaju nekoj budali da se slikaju sa sovama!”
U prosincu prošle godine građani Zagreba javljali su nam da jedan čovjek nosi strogo zaštićenu sovu kukuviju središtem Zagreba i pritom traži od građana 30 – 40 kuna za fotografiranje s njom. Udruga BIOM prijavila je tada ovaj slučaj inspekciji za zaštitu prirode, koja je utvrdila da vlasnik posjeduje potrebne dokumente CITES-a, koji su mu, kao slovačkom državljaninu, vjerojatno izdani u Slovačkoj. Nažalost, nemamo povratnu informaciju je li poslana prijava i veterinarskoj inspekciji. Trebalo bi provjeriti radi li se o istoj osobi.
Osim toga, građani nam javljaju da u središtu Zadra viđaju osobu koja naplaćuje fotografiranje s majmunom, za kojega na postavljenoj informativnoj ploči piše „Marmoset Pero” i uz nju je postavljena kasica za skupljanje novčanih „darova” za selfie s majmunom.
Snimka s istim majmunom snimljena je u Zadru 2019. i objavljena na https://www.youtube.com/watch?v=FX3utwRKRQU (Marmoset and Parrots abuse for selfie tourism in Croatia). U opisnom tekstu videa piše (prijevod s engleskog jezika):
„ZADAR - HRVATSKA 07.07.2019
1) Čovjek koji je na ramenu imao majmuna (Marmoset - Callithrix jacchus) vezanog za uže. Bio je oko 4 i pol sata na ulici s majmunom na ramenu, kojemu nikada nije dao vode. Majmun je bio očito pod stresom. Bilo je puno ljudi koji su hodali ispred i bila je velika buka. Muškarac je njome tjerao turiste da naprave selfije kako bi zaradio 20 kuna po selfiju. Je li imao sve dozvole da može držati majmuna s obzirom na to da je marmoset u CITES-ovom dodatku II? Je li imao sve certifikate da može zarađivati novce majmunom i poslovati? Tko jamči da divlja životinja u takvim uvjetima može zadovoljiti svoje etološke i biološke potrebe, kao i dobrobit životinja?
2) Neki momci su u istoj ulici imali 3 papige: Ara araunu, Cacatua albu i Amazonu. Te tri vrste papiga također se nalaze u Dodatku II CITES-a. Kao što možete vidjeti u videu koji sam priložio, životinje su u očitom stanju uznemirenosti: stereotipije, abnormalni pokreti i autodepumacija: ponašanja koja ukazuju na stanje zlostavljanja, a ne na dobrobit. I u ovom slučaju životinje su korištene u svrhu zarade na turistima, u zamjenu za selfie. Papigama su odrezana pera na krilima kako bi se izbjeglo da lete: bila su jako loše odrezana i jadne životinje su jako patile od tog stanja. Jesu li dečki imali dozvole da zarađuju s tim pticama? Jesu li imali dokumentaciju za njihovo držanje?
Hrvatska je zemlja s puno turizma, od Talijana, Nijemaca, Engleza, Francuza i Amerikanaca. Brojne turiste privukao je ovaj vid turizma (Kineze i Hrvate), no mnogi strani turisti bili su užasnuti, uzrujani i zanijeti željama djece. Hrvatska je u Europi i zato treba zabraniti korištenje ovih životinja kao turističke atrakcije! Te su životinje jako patile i ne mogu vjerovati da su zatvarali oči pred takvom patnjom.”
Prema informacijama dobivenima od građana Zadra, osoba s majmunom nalazila se u Širokoj ulici 1: „Tu su međusobno udaljeni oko 20 m bili čovjek sa sovom i ženska s majmunom. Nećakinja je bila sa mnom i kaže da je vidjela tog sa sovom na istom mjestu neki dan. A ja sam vidio sovu i majmuna na drugoj lokaciji prije dva tjedna, i to oko caffe bara Orgulje. Ja sam ta dva puta bio oko 20:30 h pa pretpostavljam da su tamo dok ne padne mrak pa se prebace na glavnu ulicu jer je osvijetljena. Sinoć sam ih vidio oko 23 h. Obala kralja Petra Kresimira IV 9. To je javni wc. Pa odmah nasuprot tog uz prolaz su bili. Očito operiraju na te dvije lokacije.”
Zakon o zaštiti životinja (NN 102/2017) zabranjuje: „držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima te u skladu s člankom 60. stavkom 5. ovoga Zakona” (članak 2. stavak 5. točka 34.), dok članak 60. stavak 1. nalaže da je za „korištenje životinja pri snimanju filmova i televizijskih emisija te za izložbe, smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja” potrebno ishoditi suglasnost nadležnog veterinarskog inspektora. Osim toga, članak 43. Zakona propisuje da se divlje životinje „ne smiju držati vezane, osim zbog veterinarsko-zdravstvenih ili sigurnosnih razloga”, a članak 47. da se pri držanju i uzgoju divljih životinja „mora osigurati potrebna skrb s obzirom na klimatske uvjete, način držanja i prehrane, potrebu za slobodnim kretanjem i stupanj prilagodbe”.
Vezano za držanje majmuna, Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim zahtjevima za stavljanje u promet i uvoz životinja, sjemena, jajnih stanica i zametka koji ne podliježu zahtjevima propisa iz Dodatka A Dijela I. Pravilnika o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama Europske unije (NN 137/13), kojim su preuzete obveze iz Balai Direktive Vijeća 92/65, propisuje člankom 5. da je stavljanje u promet majmuna ograničeno samo na životinje koje otprema ili prima odobreni objekt, zavod ili centar odobren od nadležnog tijela, uz prateći certifikat, koji izdaje veterinarski inspektor, odnosno ovlašteni veterinar kontrolnog tijela kojemu je nadležno tijelo povjerilo posao certificiranja i koji sadrži izjavu službenog veterinara objekta, zavoda ili centra podrijetla kojom jamči zdravlje životinja. Iznimno, nadležno tijelo može dopustiti odobrenom objektu, zavodu ili centru nabavu majmuna od fizičke ili pravne osobe. U Republici Hrvatskoj jedini odobreni objekt je Zoološki vrt grada Zagreba, koji može primiti majmuna i od fizičke osobe, ali ta osoba mora biti registrirana pri Ministarstvu poljoprivrede za uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, sukladno članku 54. stavku 1. Zakona o zaštiti životinja. Iz navedenoga proizlazi da fizička osoba ne može prodavati majmune drugoj fizičkoj osobi, već jedino od Ministarstva poljoprivrede odobrenom objektu, zavodu ili centru, pa je bitno utvrditi udovoljava li posjednik marmozeta Pere svim navedenim zakonskim odredbama. Inače, prema informacijama na stranicama zagrebačkog zoološkog vrta, patuljasti marmozeti poznati su kao arborealne i dnevne životinje, vrlo su teritorijalni, a za obilježavanje teritorija koriste smrdljive žlijezde i teritoriji im mogu biti veliki do 100 hektara. Jasno je da takve uvjete ne mogu osigurati ni zoološki vrtovi, a pogotovo ne privatne osobe, i to još na način kako to čini osoba koja iznajmljuje marmozeta za fotografiranje selfieja uz naplaćivanje.
Napominjemo da ovakvi prizori na ulicama hrvatskih turističkih središta izazivaju zgražanje većine turista i percepciju Hrvatske kao nazadne zemlje s primitivnim odnosom prema životinjama i s nadležnim institucijama koje godinama dopuštaju sramotna kršenja zakona doslovno na svakom koraku, pa čak i u središtu grada. Divlje životinje (kao ni bilo koje druge) nisu zabavljači, a privatne osobe smjele bi ih držati samo pod strogo propisanim uvjetima, uz sve potrebne dozvole i bez doticaja s javnošću i izlaganja buci, gomili prolaznika i drugim stresnim faktorima. Ističemo i da divlje životinje prenose oko 72 % zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje predatorske, agresivne ili otrovne prirode, zbog čega njihovo držanje predstavlja opasnost i za javno zdravstvo i sigurnost ljudi (posebno djece) i drugih životinja.
Molimo Vas da inspekcijskim nadzorom na navedenim lokacijama, u vrijeme kada navedene osobe izlažu divlje životinje u javnom prostoru radi naplaćivanja njihova fotografiranja, utvrdite identitet tih osoba i da im, sukladno ovlastima iz članka 79. Zakona o zaštiti životinja, zabranite daljnje izlaganje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, oduzmete životinje koje su izložene strahu, patnji i neprimjerenom držanju te da podnesete protiv njih prijavu sukladno odredbama kaznenog odnosno prekršajnog zakona kako bi ih se spriječilo u daljnjem kršenju Zakona i narušavanju zdravlja i dobrobiti životinja.
Molimo Vas da nas sukladno zakonski propisanim rokovima obavijestite o provedenom nadzoru, utvrđenom stanju i obavljenom postupanju te da o eventualnim nepravilnostima koje uočite tijekom inspekcijskog nadzora, a za koje nije nadležna veterinarska inspekcija, obavijestite druge relevantne institucije.
Unaprijed zahvaljujemo na Vašem angažmanu da pomognete životinjama.
S poštovanjem,
Snježana Klopotan Kačavenda
Koordinatorica projekata
Požurnica poslana 25. kolovoza 2022.:
Poštovani,
na temelju dojava više turista i građana Zadra, 20. srpnja 2022. poslali smo prijavu Državnom inspektoratu da u središtu Zadra viđaju osobe koje iznajmljuju i naplaćuju turistima fotografiranje s majmunom i sovama na ramenu ili u rukama, pri čemu su divlje životinje vezane užetom kako ne bi pobjegle te su izložene stresu i patnji. Otada do danas, dakle, tijekom proteklih više od mjesec dana, nastavljaju se pozivi i upiti građana i predstavnika medija našoj udruzi o tome što je poduzeto da se zaustavi zlostavljanje divljih životinja pred očima brojnih prolaznika, no nismo primili nikakav odgovor.
Iz medija doznajemo da se u gradovima diljem obale mogu vidjeti državljani Ukrajine koji mame turiste na fotografiranje sa sovama kukuvijama (Tyto Alba), a nedavno su nam to potvrdili i iz rovinjskog radija navodeći: „Javljaju nam se naši slušatelji zgroženi ponašanjem tih ljudi prema ovim divnim pticama, ali uz zlostavljanje (ptice su naime satima na suncu bez vode i hrane) ukazuju i na druge prekršaje. Prisilno traženje novaca za fotografiranje, neizdavanje računa za isto, ali i neposjedovanje dozvole za rad u našoj zemlji.”
Nadalje, unatoč našoj prijavi, u Zadru se i dalje svakodnevno viđaju osobe koje turistima naplaćuju fotografiranje s majmunom marmozetom te čak na javnome mjestu imaju izloženu informativnu ploču uz koju je postavljena kasica za skupljanje novčanih „darova” za selfie s majmunom naziva Pero.
Na internetu i društvenim mrežama dijele se videosnimke i fotografije osoba koje iz godine u godinu naplaćuju u gradu fotografiranje s vezanim divljim pticama i majmunom, a svjedoci ukazuju da su životinje bez hrane i vode, izložene stresu, buci, gužvi i gomili ljudi, prenošenju iz ruke na ruku nepoznatih ljudi, uznemiravanju i nesnosnim vrućinama te da vidljivo pate. Osim maltretiranja majmuna za fotografiranje, inozemni turisti u Zadru 2019. godine zabilježili su i da su papigama koje su se iskorištavale za fotografiranje bila podrezana krila kako ne bi mogle letjeti. No unatoč prijavama građana, veterinarska inspekcija i inspekcija zaštite prirode ni tijekom proteklih ljetnih sezona ni sada nisu kaznile osobe koje zlostavljaju životinje na javnome mjestu i krše zakonske propise iz više područja niti su im oduzele životinje i spriječile ih u ponovnim kršenjima zakona. Nije reagirao ni Grad Zadar, iako je potpuno jasno da nezakonito profitiranje na fotografiranju s divljim životinjama, koje nemaju nikakve simboličke i tradicionalne poveznice ni sa Zadrom ni s Hrvatskom, šteti samome Gradu i turističkoj promidžbi koja se temelji na patnji životinja radi isprazne zabave.
Iako naša udruga nije zaprimila odgovor Državnog inspektorata na našu prijavu, iz medija saznajemo da veterinarska inspekcija navodi da je rješavanje ovoga problema u nadležnosti komunalnog redarstva, dok komunalni redari pak tvrde da su njihove ovlasti ograničene pa su zato i sami poslali prijavu veterinarskoj inspekciji. Bojimo se da će, dok traje prebacivanje odgovornosti s veterinarske inspekcije na komunalne redare i obrnuto, ljeto proći, prekršitelji zakona otići će negdje drugdje, a onda će se sve ponoviti sljedeće ljeto.
Kao što smo naveli u prijavi od 20. srpnja 2022., Zakon o zaštiti životinja (NN 102/2017) zabranjuje: „držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima te u skladu s člankom 60. stavkom 5. ovoga Zakona” (članak 2. stavak 5. točka 34.), dok članak 60. stavak 1. nalaže da je za „korištenje životinja pri snimanju filmova i televizijskih emisija te za izložbe, smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja” potrebno ishoditi suglasnost nadležnog veterinarskog inspektora. Osim toga, članak 43. Zakona propisuje da se divlje životinje „ne smiju držati vezane, osim zbog veterinarsko-zdravstvenih ili sigurnosnih razloga”, a članak 47. da se pri držanju i uzgoju divljih životinja „mora osigurati potrebna skrb s obzirom na klimatske uvjete, način držanja i prehrane, potrebu za slobodnim kretanjem i stupanj prilagodbe”.
Vezano za držanje majmuna, Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim zahtjevima za stavljanje u promet i uvoz životinja, sjemena, jajnih stanica i zametka koji ne podliježu zahtjevima propisa iz Dodatka A Dijela I. Pravilnika o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama Europske unije (NN 137/13), kojim su preuzete obveze iz Balai Direktive Vijeća 92/65, propisuje člankom 5. da je stavljanje u promet majmuna ograničeno samo na životinje koje otprema ili prima odobreni objekt, zavod ili centar odobren od nadležnog tijela, uz prateći certifikat, koji izdaje veterinarski inspektor, odnosno ovlašteni veterinar kontrolnog tijela kojemu je nadležno tijelo povjerilo posao certificiranja i koji sadrži izjavu službenog veterinara objekta, zavoda ili centra podrijetla kojom jamči zdravlje životinja. Iznimno, nadležno tijelo može dopustiti odobrenom objektu, zavodu ili centru nabavu majmuna od fizičke ili pravne osobe. U Republici Hrvatskoj jedini odobreni objekt je Zoološki vrt grada Zagreba, koji može primiti majmuna i od fizičke osobe, ali ta osoba mora biti registrirana pri Ministarstvu poljoprivrede za uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, sukladno članku 54. stavku 1. Zakona o zaštiti životinja. Iz navedenoga proizlazi da fizička osoba ne može prodavati majmune drugoj fizičkoj osobi, već jedino od Ministarstva poljoprivrede odobrenom objektu, zavodu ili centru, pa je bitno utvrditi udovoljava li posjednik marmozeta Pere svim navedenim zakonskim odredbama. Inače, prema informacijama na stranicama zagrebačkog zoološkog vrta, patuljasti marmozeti poznati su kao arborealne i dnevne životinje, vrlo su teritorijalni, a za obilježavanje teritorija koriste smrdljive žlijezde i teritoriji im mogu biti veliki do 100 hektara. Jasno je da takve uvjete ne mogu osigurati ni zoološki vrtovi, a pogotovo ne privatne osobe, i to još na način kako to čini osoba koja iznajmljuje marmozeta za fotografiranje selfieja uz naplaćivanje.
Osim toga, Odlukom Grada Zadra o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama koje se zateknu izvan njihovog prirodnog staništa, „zabranjeno je koristiti životinje za sakupljanje donacija, prošnju te izlagati ih na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao i njihovo korištenje u zabavne ili druge svrhe bez suglasnosti nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave”. Prema navodima iz medija, „Kada komunalni redar primijeti osobu koja koristi životinju za skupljanje donacija tj. novčanih priloga za slikanje sa životinjom, što je zabranjeno, redar može provjeriti imaju li stranke dozvolu za izlaganje i legitimirati ih. Ako nemaju dozvolu, redar im objasni da su u prekršaju i uputi ih da to ne mogu više raditi. U slučaju da se ogluše i dalje nastave obavljati zabranjenu radnju, što se nažalost često događa, redari obavještavaju veterinarsku inspekciju sukladno članku 25. točke 8. već spomenute Odluke Grada Zadra, gdje onda oni djeluju prema svojoj nadležnosti.” Komunalni redar Grada Zadra pojasnio je da su komunalni redari Grada Zadra „dosad više puta izvršili nadzor nad takvim pojavama u gradu gdje su u većini slučajeva naišli na strane državljane sa sovama, majmunima i golubovima koje izlažu na javnoj površini te za slikanje traže novčanu naknadu. Svaki put ih upozorimo da su u prekršaju i nakon toga se maknu, ali kroz dan-dva ponovo se pojave ili promijene lokaciju. Veterinarska inspekcija je svemu obaviještena te su zamoljeni da izvrše nadzor sukladno njihovoj nadležnosti”.
S obzirom na sve navedeno i velik interes javnosti i medija za rješavanje ove situacije, molimo Vas za povratnu informaciju o rezultatima inspekcijskog nadzora veterinarske inspekcije i inspekcije zaštite prirode Državnog inspektorata, kao i eventualnog inspekcijskog nadzora sprječavanja neregistriranog obavljanja djelatnosti trgovine i usluga. Pritom prenosimo apel brojnih građana Zadra i etički osviještenih turista da se trajno zabrani taj, kako ga zovu, „zoo na Kelalargi”, tako da osobama u prekršaju sukladno ovlastima iz članka 79. Zakona o zaštiti životinja, zabranite daljnje izlaganje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, oduzmete životinje koje su izložene strahu, patnji i neprimjerenom držanju te da podnesete protiv njih prijavu sukladno odredbama kaznenog odnosno prekršajnog zakona kako bi ih se spriječilo u daljnjem kršenju zakona i narušavanju zdravlja i dobrobiti životinja.
S poštovanjem,
Snježana Klopotan Kačavenda
Koordinatorica projekata
Odgovor inspekcije, zaprimljen 26. kolovoza 2022.:
Poštovani,
temeljem članka 58. stavka 3. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine br. 115/2018) obavještavate se da je po Vašoj predstavci obavljen inspekcijski nadzor. U koordiniranom inspekcijskom nadzoru veterinarske i inspekcije zaštite prirode Državnog inspektorata u suradnji sa službenicima MUP-a, PU Zadarske te komunalnim redarstvom Grada Zadra na području Poluotoka su zatečena 3 strana državljanina koji su javnosti predstavljali 2 sove kukuvije (Tyto Alba) uzgojene u Republici Češkoj, označene nezamjenjivim bešavnim prstenom te jednu čipiranu ženku zelenog majmuna (Chlorocebus Sabaeus) uzgojenu u Ukrajini. Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je njihovo zakonito podrijetlo.
Zbog povrede čl. 60. st.1. Zakona o zaštiti životinja Narodne novine br. 102/17; 32/19) odnosno zbog korištenja životinja s ciljem predstavljanja bez suglasnosti veterinarskog inspektora, optužnim prijedlogom veterinarske inspekcije Državnog inspektorata proveden je žurni prekršajni postupak u suradnji sa MUP-om, PU Zadarskom, u kojem je Općinski sud u Zadru počiniteljima prekršaja izrekao propisane novčane kazne.
Također, tijekom 2019.godine inspekcijskim nadzorima utvrđene su povrede iz prethodno navedenih članaka Zakona o zaštiti životinja kod fizičkih osoba koje su papige (are i žako) izlagale u svrhu predstavljanja javnosti, za što je istima u upravnom postupku izrečena mjera zabrane izlaganja životinja, te podignuti optužni prijedlozi po kojima je Općinski sud u Zadru počiniteljima prekršaja izrekao propisane novčane kazne.
S poštovanjem,
Područni ured Split / Ispostava u Zadru
Alemka Šimičević, dr.med.vet.
Viši veterinarski inspektor
![Zadar_egzotične životinje [ 86.78 Kb ]](/data/image_2_15887.jpg "Zadar_egzotične životinje [ 86.78 Kb ]")
![Zadar_egzotične životinje [ 74.66 Kb ]](/data/image_2_15888.jpg "Zadar_egzotične životinje [ 74.66 Kb ]")
![Zadar_egzotične životinje [ 153.11 Kb ]](/data/image_3_15889.jpg "Zadar_egzotične životinje [ 153.11 Kb ]")
![Zadar_egzotične životinje [ 120.31 Kb ]](/data/image_3_15892.jpg "Zadar_egzotične životinje [ 120.31 Kb ]")
