Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira
Prijedlog Zakona o izmjenama zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira – javna rasprava 2023.
Udruga Prijatelji životinja sudjelovala je početkom travnja 2023. u e-savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i ostavila sljedeći komentar:
Članak 30. aktualnog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22) glasi:
„Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura.”
Ovim Prijedlogom Zakona iznos novčane kazne za ovaj prekršaj povećava se pa predložena izmjena glasi:
„U članku 30. riječi: „u iznosu od 20,00 do 100,00 eura“ zamjenjuju se riječima: „u iznosu od 200,00 do 1.000,00 eura“.”
Potpuno podržavamo navedene izmjene, odnosno povećanje visine iznosa novčane kazne. Kao udruga za zaštitu životinja, već više od 20 godina svjedočimo da mali i simbolički iznosi kazni ne odvraćaju pojedince od činjenja prekršajnih djela na štetu životinja, ali i ljudi. Veće kazne mogu djelovati preventivno i smanjiti brojnost prekršaja opisanih u članku 30. Zakona.
Osim toga, nužno je i hvalevrijedno da se ovim Zakonom zlostavljanje životinja i drugo loše postupanje prema njima na javnome mjestu sankcionira kao prekršaj. Dosadašnja primjena i povratne informacije građana potvrđuju da članak 30. Zakona jako dobro funkcionira u praksi i da su građani u većini slučajeva jako zadovoljni djelovanjem policije kada se radi o pozivima zbog zlostavljanja i maltretiranja životinja na javnome mjestu. U takvim situacijama građani temeljem ovoga Zakona mogu odmah pozvati policiju, koja jedina ima ovlasti zaustaviti javno zlostavljanje i loše postupanje prema životinjama i poduzeti mjere za sankcioniranje prekršitelja. Ostali zakonski propisi nisu primjenjivi u takvim situacijama.
Naime, Zakon o zaštiti životinja ne regulira izravno zlostavljanje životinja na javnome mjestu. Članak 5. stavak 1. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19) ima općenitu odredbu po kojoj je zabranjeno „životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima protivno odredbama ovoga Zakona”. Nadležni za provođenje tog zakona su komunalni redari i veterinarski inspektori. Oni ne djeluju u situacijama kada je narušen javni red i mir, već dolaze na teren temeljem pisane prijave, često tek nakon nekoliko dana, pa i dulje, te provjeravaju navode iz prijave naknadno, što znači da ih građani ne mogu pozvati kada neposredno svjedoče zlostavljanju i drugom lošem postupanju prema životinjama na javnome mjestu. To su institucije koje imaju svoje radno vrijeme i koje građani uglavnom ne mogu dobiti ni vikendom, praznikom ili noću, već jedino policija može pomoći i utvrditi što se zbiva, a upravo je policija nadležna za djelovanje po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira te Kaznenom zakonu.
Članak 205. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22) sankcionira ubijanje ili mučenje životinja – onoga „tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama” kažnjava kaznom zatvora do jedne godine, odnosno do dvije godine ako se to kazneno djelo počini iz koristoljublja, a onaj „tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme” kažnjava se kaznom zatvora do šest mjeseci. No zlostavljanje i drugo loše postupanje prema životinjama na javnome mjestu često nema obilježja kaznenog djela. Primjerice, to je u situaciji kada se netko na javnome mjestu ponaša agresivno prema psu, šutira ga nogom ili udara, pri čemu takav pas, izložen zlostavljanju, može postati opasan za neposrednu okolinu. Brzom reakcijom u takvim situacijama može pomoći jedino policija zahvaljujući članku 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer opisano ponašanje nije teško zlostavljanje i mučenje životinja. Dok je Kaznenim zakonom regulirano ubijanje i mučenje životinja, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira regulira zlostavljanje i drugo loše postupanje prema životinjama na javnome mjestu, koje utječe na javni red i mir.
Dakle, jasno je da osim Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nema drugog propisa prema kojemu bi se moglo reagirati u situacijama kada je na javnome mjestu potrebna brza i hitna reakcija te dolazak policije kako bi se utvrdile sve okolnosti i pomoglo životinji. To je jako važno zato što kada se netko u javnosti npr. ponaša agresivno prema psu, a pritom takav pas, izložen zlostavljanju, može postati opasan i za ostale ljude, odnosno slučajne prolaznike, ne može se čekati dolazak veterinarske inspekcije ili komunalnog redara, koji niti nema ovlasti reagirati u takvim situacijama. Jedino je logično da će građanin koji gleda zlostavljanje životinje pozvati policiju, koja može doći u kratkom roku i pomoći kako bi se spriječilo maltretiranje životinje, ali i potencijalno agresivno reagiranje te prestrašene, uznemirene, izmučene i zlostavljene životinje prema slučajnim prolaznicima, čime se opet narušavaju javni red i mir. Osim toga, osobe koje zlostavljaju životinje na javnome mjestu potencijalno su opasne i za ljude, zbog čega je nužno brzo djelovanje policije. Valja istaknuti da građani imaju veliko povjerenje u policiju jer su se mnogo puta osvjedočili da upravo policija, temeljem Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prva reagira i štiti u kritičnim situacijama i životinje i građane.
Građani Hrvatske visoko su senzibilizirani i osjetljivi kada se radi o potrebi zaštite životinja. Upravo zato zlostavljanje i drugo loše postupanje prema životinjama na javnome mjestu nedvojbeno izaziva uznemirenost građana, osobito roditelja koji imaju pravo zaštititi svoju djecu od uznemiravanja nastalog gledanjem prizora maltretiranja životinja u javnosti. Zlostavljanje životinja na javnome mjestu čin je kojim se ne samo ugrožava sigurnost ljudi i životinja nego se i remete red, mir i normalan način života građana. Stoga članak 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira omogućava adekvatnu zaštitu i životinja i ljudi koji svjedoče zlostavljanju i drugom lošem postupanju prema životinjama.
Zakonski propisi trebaju se poboljšavati paralelno s porastom svijesti građana o potrebi obuhvatnije zaštite životinja. Postojeća odredba u članku 30. ujedno je edukativna jer jasno govori da je zlostavljanje životinja neprimjereno ponašanje koje građani ne žele gledati i tolerirati. Odlično je da građani imaju mogućnost za prijavljivanje takvih situacija kao prekršaja koji sankcionira Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, a propisane više kazne trebaju odvratiti potencijalne počinitelje i od činjenja i od ponavljanja prekršaja. Zato smatramo jako važnim ovaj članak Zakona, kao i povisivanje novčanog iznosa kazne za počinitelje.
Objavljeno: travanj 2023.