Zapisnik XXXV.

| More

Zapisnik s 35. sastanka Mreže za zaštitu životinja

Datum: 6. svibnja 2025. od 19:30 sati

Mjesto: online, putem aplikacije ZOOM

DNEVNI RED

1. Izvještaj sa sastanka u DIRH-u

2. JLS-ovi i (su)financiranje kastracija pasa i mačaka

3. Razno (aktualnosti u radu udruga i razmjena iskustava).

Prisutni:


Zapisničarka: Snježana Klopotan Kačavenda

Izvještaj sa sastanka u DIRH-u (3. ožujka 2025.)

U DIRH-u je održan sastanak na kojemu su bili Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja, Aleksandra Hampamer iz čakovečkog skloništa i Silva Servatzy iz udruge SOS šape Poreč. Cilj sastanka bio je raspraviti o aktualnim problemima vezanima uz zaštitu životinja i provođenje zakonskih obaveza jedinica lokalne samouprave, inspekcija i drugih nadležnih tijela. Zbog ograničenog vremena, dotaknute su samo prioritetne teme, a DIRH je obećao novi sastanak u lipnju 2025.

Pričalo se o sljedećim temama:

- Kontrola mikročipiranja pasa u romskim naseljima: Još nije napravljena kontrola mikročipiranja pasa u lokalnim zajednicama Međimurske županije koje nemaju romska naselja, a koje su stalni izvor pojave novih pasa u romskim naseljima ili pune sklonište. Aleksandra Hampamer istaknula je na tom sastanku da, kada se na tom području napravi kontrola mikročipiranja pasa i kada DIRH počne kažnjavati lokalne zajednice koje to ne rade, u čakovečko sklonište stizat će znatno manje pasa godišnje. DIRH je obećao kontaktirati JLS-ove i zatražiti od njih da naprave kontrolu mikročipiranja pasa na svojem području. Važno je naglasiti da su nabavka čitača mikročipa i ulaz u bazu Lysacan samo preduvjeti za provedbu, a sam provedba je obilazak svih kućanstava i provjera jesu li svi psi označeni mikročipom.

- Situacija sa psima u Splitu, koje je psihijatar uzgajao za borbe: Grad nema sklonište, a lokalna inspekcija neadekvatno reagira i legalizira privremene nelegalne smještaje za pse umjesto da se psi zbrinu sukladno zakonima. Zbog radova na izgradnji državne ceste na lokaciji kod odlagališta otpada Karepovac, gdje su sada psi, iz Grada Splita najavili su izgradnju smještaja na drugoj lokaciji, koji će ići u smjeru registracije gradskog skloništa.

- Odgovori na prijave i suradnja s udrugama: Silva Servatzy poslala je 88 prijava DIRH-u, od čega je odgovoreno na njih 38 %. DIRH priznaje manjak kadra, ali odgovori ipak pristižu, posebno ako se pošalje požurnica. Upornost u pisanju prijava i traženju postupanja inspekcije donosi rezultate. DIRH sve više uvažava kvalitetne, zakonski utemeljene prijave i očekuje visoku razinu znanja od udruga.

- Veterinari i zakon: Među veterinarima je sve jasnija i primjenjiva zakonska obaveza praćenja sljedivosti mikročipiranja pasa, odnosno drže se toga da ne mogu označavati pse za koje ne znaju mikročip majke. Pse nepoznatog podrijetla mogu označiti samo registrirana skloništa. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izdalo je uputu, no DIRH ju ne podržava u potpunosti jer ne dopušta preskakanje obaveze mikročipiranja kroz sklonište. Zakon o zaštiti životinja i Zakon o zdravlju životinja su iznad te upute.

- Problem nesankcioniranja JLS-ova i nelegalnih uzgoja: DIRH bi trebao kažnjavati JLS-ove koji odbijaju provoditi svoje zakonske obaveze, veterinare koji ne poštuju propise i ljude koji imaju stalno nova kućna legla. Potrebno je prijavljivati inspekciji i veterinare koji liječe nečipirane pse jer time krše zakonske propise.

Vezano za problematiku neregistrirane djelatnosti prodaje kućnih ljubimaca i sankcioniranja nelegalnih uzgoja, DIRH je obećao da će do lipnja 2025. organizirati sastanak s Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom financija, Poreznom upravom i graničnom policijom, s ciljem zajedničkog razmatranja navedene problematike te donošenja konkretnih zaključaka i rješenja.

JLS-ovi i (su)financiranje kastracija pasa i mačaka

Povodom vijesti da iZagreb subvencionira kastracije skrbničkih (vlasničkih) pasa, Prijatelji životinja naveli su da to čine i mnogi drugi gradovi i općine, a neki financiraju kastracije skrbničkih pasa i mačaka 100 posto. PovodomSvjetskog dana kastracije pasa i mačaka u veljači, ponovno su pisali jedinicama lokalne samouprave ukazujući im na važnost financiranja troškova kastracije skrbničkih pasa i mačaka te provođenja programa kastracije slobodnoživućih mačaka metodom „Uhvati-Kastriraj-Vrati”.

Silva Servatzy naglasila je potrebu da se JLS-ove podsjeti ujesen, kada kreću proračunske pripreme, na važnost sufinanciranja kastracija i planiranja financijskih sredstva za tu namjenu. Navela je da postoje primjeri dobre prakse – npr. neki gradovi kao što su Poreč i Novigrad već plaćaju i liječenje mačaka, ali sustav nije ujednačen.

Prijatelji životinja svake jeseni pišu JLS-ovima upravo kako bi ih podsjetili na uključivanje iznosa za financiranje kastracija u proračunske stavke za sljedeću godinu.

Razno (aktualnosti u radu udruga i razmjena iskustava)

- Kontrola mikročipiranja pasa:

Na razgovor o kastraciji nadovezala se tema kontrole mikročipiranja pasa. Mnogi JLS-ovi još ne znaju što znači kontrola mikročipiranja pasa, misle da je dovoljno nabaviti čitač mikročipa i imati uvid u bazu Lysacan. Prijatelji životinja slali su županijama e-mailom i poštom požurnice i tražili informacije o provedbi Zakona o zaštiti životinja. Većina nije odgovorila, dok je iz odgovora onih koji su se javili vidljivo da ne znaju što je KRS, što je program kontrole populacije napuštenih pasa, a nisu niti napravili analizu kakva je situacija u njihovim JLS-ovima, tko je od njih napravio kontrolu mikročipiranja pasa i sl.

Silva Servatzy napomenula je problem nedostatka komunalnih redara u nekim općinama i nepostojanja sankcija za općine koje ne provode kontrolu mikročipiranja pasa. No općine moraju poštovati svoju zakonsku obavezu zbrinjavanja s ulica pasa koji su na javnoj površini bez nadzora. Udruge bi trebale prijaviti općine koji ne žele zbrinjavati pse, kao i legla pasa koji se po oglasnicima prodaju ili poklanjaju bez mikročipa te veterinara koji mikročipiraju pse bez sljedivosti. Potrebno je poticati i skrbnike mačaka i veterinare na mikročipiranje mačaka. Prijatelji životinja prilikom ranijih izmjena zakonskih propisa već su predlagali Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da propiše obavezu mikročipiranja mačaka, no taj je prijedlog odbijen.

Marina Ferenčić-Tetec prenijela je pozitivna iskustva Općine Novigrad Podravski u kojoj djeluje udruga Lajka. Istaknula je da provjere mikročipiranja ne mora obavljati isključivo i samo komunalni redar – dovoljan je veterinarski tehničar ili neka druga osoba koju odredi načelnik općine. Nakon uvođenja takvih provjera, u općini su organizirane još tri dodatne kontrole, što je dovelo do značajnog smanjenja broja napuštenih pasa i, posljedično, nižih troškova za zbrinjavanje životinja.

Kao udruga, sada preuzimaju znatno manje pasa – ove godine preuzeli su samo tri, dok ih je ranijih godina bilo i do 70. Smanjenje je rezultat aktivnog pristupa: znaju tko u mjestu ima kujicu koju ne želi kastrirati ili mužjaka koji se nekontrolirano kreće. Posebno je naglasila uspjeh u romskom naselju, gdje su svi psi mikročipirani zahvaljujući sustavnom radu na terenu. Također su tiskali i distribuirali letak koji je stigao na adresu svakog kućanstva, s uputama što učiniti ako građani pronađu izgubljenog ili ozlijeđenog psa. S obzirom na velike rezultate, sada žele da cijela županija (Koprivničko-križevačka) primijeni isti model. Napomenula je i da Koordinacijska radna skupina (KRS) nije održala nijedan sastanak u toj županiji zadnjih pet godina, unatoč velikom potencijalu za promjenu. Primjer Općine Novigrad Podravski pokazuje da se velikim trudom i organiziranim pristupom može postići i veliki uspjeh, uz značajno smanjenje troškova. Dogovoreno je da će Marina poslati članicama Mreže konkretne podatke kako je udruga Lajka riješila situaciju na svojem području, što će biti jako korisno za manje općine, da saznaju kako uštedjeti i kako provesti kontrolu mikročipiranja pasa u svojim sredinama.

Ivana Mrduljaš upozorila je na ozbiljan problem – neki veterinari i dalje liječe pse koji nisu mikročipirani, iako je to protivno propisima. Radi se o specifičnoj, ali vrlo važnoj kategoriji slučajeva u kojima veterinari imaju dugogodišnje pacijente (vlasnike životinja) i pristaju liječiti njihove pse, iako nisu čipirani. Silva Servatzy dodala je da takvi veterinari odbijaju prijaviti neodgovorne vlasnike nadležnim službama jer se ne žele zamjeriti svojim klijentima. Naglašeno je da se takvo ponašanje ne smije tolerirati i da takve veterinare treba prijaviti veterinarskoj inspekciji.

Luka Oman rekao je da su Prijatelji životinja tijekom prošle godine intenzivno kontaktirali veterinarske stanice i inspekcije dopisima u kojima su ih upozoravali na propuste, osobito u vezi mikročipiranja pasa nepoznatog podrijetla. Naime, ranije su lobirali za donošenje Zakona o zdravlju životinja, a rezultat toga je da sada pas mora biti mikročipiran prije udomljavanja, a u oglasima za udomljavanje obavezno se mora navesti broj mikročipa psa i majke. Pozitivni pomaci su već vidljivi – veterinarske ambulante objavljuju informacije o novim pravilima i podižu svijest među građanima.

Istaknuo je da su Prijatelji životinja uputili dopise svim veterinarskim inspektorima sa zamolbom da provjere jesu li jedinice lokalne samouprave na njihovu području provele kontrolu mikročipiranja pasa, kako je to zakonski propisano. Neke lokalne zajednice odgovorile su da znaju da je nabava čitača mikročipova i pristup bazi Lysacan tek preduvjet za kontrolu mikročipiranja. Neki veterinarski inspektori ne znaju točno što sve trebaju kontrolirati. Zbog toga je upućen zahtjev Državnom inspektoratu (DIRH) da izda jasne upute veterinarskim inspektorima o obimu i načinu provođenja nadzora, kako bi se osigurala dosljedna i učinkovita provedba zakona na terenu.

Luka Oman pojasnio je da bi, u slučajevima kada komunalni redar nije u mogućnosti provoditi kontrolu mikročipiranja, jedinice lokalne samouprave trebale angažirati veterinarske stanice iIi druge službe i platiti im za provedbu tih kontrola. Naglasio je da je nepoštovanje naloga veterinarskog inspektora kažnjivo, iako i to u praksi ovisi o tome koliko je inspektor spreman postupiti odlučno. Također je naglašeno da postoji problem neujednačenog postupanja veterinarskih inspektora – neki izriču samo opomene umjesto zakonom propisanih kazni, čime se obeshrabruje provođenje zakonskih mjera i smanjuje osjećaj odgovornosti među lokalnim vlastima.

- Lokalni izbori 18. svibnja:

Istaknuta je važnost pravovremenog djelovanja u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora. Naglašeno je da je, gdje god dođe do promjene vlasti, nužno educirati nove dužnosnike i pravovremeno ih informirati o zakonskim obavezama i izazovima vezanim uz kontrolu populacije napuštenih životinja.

Ante Cigić istaknuo je da je sada ključni trenutak da se sve udruge obrate kandidatima na lokalnim izborima kako bi se izjasnili pred biračima o svojim stavovima o kontroli mikročipiranja pasa, financiranju kastracija i drugim pitanjima koja se odnose na provedbu Zakona o zaštiti životinja. Lokalni izbori važni su posebno za udruge u čijim sredinama postoje veliki problemi s provedbom zakonskih propisa i prilika su da se potakne kandidate za vlast u lokalnim zajednicama da pričaju o tim temama. Ako će biti izabrani, a nešto su javno obećali, to je odlična prilika da ih se kasnije podsjeti na to.

Luka Oman spomenuo je da su Prijatelji životinja uoči prošlih lokalnih izbora već slali dopise i informativne materijale kandidatima. Plan je isto učiniti i ove godine. Dodao je da mnogi kandidati često uopće nisu upoznati s ovom tematikom, pa je upravo zato ključno da im se pruže jasne informacije i poticaj za djelovanje.

- Prodaja životinja pred Uskrs:

Prijatelji životinja slali su pred Uskrs dopis medijima i upozoravali ljude da ne kupuju kuniće, piliće i druge životinje. Ines Juriša istaknula je da udruga Mrkvica svake godine svjedoči porastu neodgovorne kupovine životinja, osobito kunića i pilića, koje ljudi često nabavljaju kao „uskrsne poklone”. Situacija kulminira upravo oko Uskrsa, kada svakodnevno dobivaju upite imaju li kojeg kunića viška. U posljednja tri tjedna preuzeli su 16 napuštenih zamorčića i kunića. Mnogi od njih bili su prerano odvojeni od majke, još uvijek su trebali sisati i nisu bili spremni za samostalan život. Prijašnjih godina, u vrlo kratkom vremenu preuzeli su više od 20 životinja koje su bile neželjene već nekoliko dana nakon blagdana. Neki od tih kunića i zamorčića bili su bolesni i loše zbrinuti. Veliki problem vide u prodaju tih životinja u pet shopovima, gdje se životinje tuku u kavezima, drže ih u neprimjerenim uvjetima jer zaposlenici nisu educirani, životinje su često bolesne i to se ne liječi, a ako ih vrate uzgajivačima, oni te životinje ubijaju. Zato se zalažu za zabranu prodaje životinja u pet shopovima. I Prijatelji životinjama lobiraju za zabranu prodaje svih životinja u trgovinama, a ne samo pasa, mačaka i pitomih vretica. Naveli su primjer nedavne prijave više trgovina koje prodaju kućne ljubimce, a u kojima su životinje bolesne i svakodnevno umiru, što pokazuje da je to redovita praksa svih trgovina. Nastavit će tražiti zakonsku zabranu svih životinja u trgovinama, kao i zabranu držanja egzotičnih životinja, koje često završe u lošim uvjetima zbog neinformiranosti vlasnika i nemogućnosti osiguravanja adekvatnih uvjeta držanja.

- Rad Mandičine udruge:

Mandica Tomašević predstavila je rad svoje udruge. Ona je umirovljenica, a udruga se bavi isključivo zaštitom mačaka. Iako dobiva i pitanja kao može li Udruga dostaviti mačku na nečiju kućnu adresu, istaknula je da se kroz godine vidi određeni napredak u postupanju prema mačkama. Ipak, mačke su i dalje marginalizirane u odnosu na pse – posvećuje im se manje pažnje u javnom diskursu i institucionalnoj podršci. Najveći problem s kojim se suočavaju jest financiranje liječenja, koje u cijelosti sami podmiruju. Posebno su opterećujuće skupe operacije za teško ozlijeđene mačke. Gradonačelnik i gradske službe ne preuzimaju dovoljno odgovornosti za pomoć mačkama. Jedan komunalni redar izjavio je da bi, da može, uzeo pušku i upucao bolesnu mačku na ulici, što je krajnje zabrinjavajuća izjava za prijavu. U nedostatku podrške, prisiljeni su moliti za donacije kako bi financirali liječenje mačaka. Postavila je pitanje kako natjerati jedinice lokalne samouprave da preuzmu odgovornost i pokrivaju troškove zbrinjavanja ozlijeđenih mačaka, odnosno da provode svoje zakonske obaveze.

Silva Servatzy predložila je da Udruga pošalje gradu mejlom račune s nekim rokom plaćanja ili odmah kada nađu mačku koja treba liječenje. Ako Grad odbije to platiti, tada ga treba prijaviti DIRH-u jer krši zakonske odredbe. Naime, JLS je vlasnik slobodnoživućih mačaka i obavezan je liječiti ne samo povrijeđene već i bolesne životinje, i to ne samo radi dobrobiti mačaka već i radi javnoga zdravlja. „Dokaz” vlasništva mačke jedino je ili čip ili izjava vlasnika da je maca njegova. Sve ostale mačke vlasništvo su lokalne zajednice, koja ih mora zbrinjavati. Potrebno je nastaviti lobirati za uključivanje mačaka u sustav zbrinjavanja, kako to i propisuje Zakon o zaštiti životinja.

Mandica Tomašević navela je i da zbog velikoga broja mačaka o kojima skrbe stalno trebaju donacije hrane, pijeska i novčane donacije. Predloženo je da se javi veletrgovinama koje bi mogle pokloniti hranu za mačke koja je pred istekom roka trajanja.

Elvira Rošker opisala je da Šinterice dobra srca koriste kreativne načine privlačenja pozornosti i prikupljanja donacija za životinje o kojima skrbe. Organiziraju nastupe stand up komičara, Elvira se bavi trčanjem za inicijativu „60 km za Mačkovec”, a dobili su i nove volontere.

Spomenut je i problem s lijekovima za mačke. Neki važni lijekovi (npr. Feliserin) nabavljaju se ilegalno iz Njemačke i Austrije – potrebno je raditi na omogućavanju legalnog uvoza.

Udruga Pobjede i Šibenske šape u procesu su nabave vozila za prijevoz životinja pa su zamolili za pomoć u širenju zamolbe.

Prijatelji životinja pozvali su sve koji mogu da se pridruže prosvjedu u Sisku 10. 5. 2025. protiv najavljene izgradnje megafarma i megaklaonica pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, što bi imalo katastrofalne posljedice za okoliš, zdravlje ljudi i same kokoši s obzirom na to da ih planiraju zaklati dnevno u količini od 620 tona!

Prisutni su izrazili zadovoljstvo sastankom i razmjenom korisnih informacija. Silva Servatzy rekla je da je velika šteta što je na sastancima Mreže prisutno malo udruga. Naglasila je koliko je važno da udruge međusobno komuniciraju, razmjenjuju iskustva i dogovaraju strategije, osobito kada je riječ o pristupu prema jedinicama lokalne samouprave. Istaknula je da udruge mogu istovremeno biti članice više asocijacija koje djeluju u interesu svih – važno je da se udružujemo, koordiniramo aktivnosti i međusobno pomažemo jer tako možemo raditi kvalitetnije i učinkovitije. Dodala je da je, osim terenskog rada i spašavanja životinja, važno paralelno djelovati i na zakonskom planu kako bi se sustav poboljšao u korist životinja. Spomenula je i potrebu da se zajednički djeluje prema komunalnim redarima i drugima koji su često neaktivni ili nedovoljno uključeni. Na kraju je poručila da bi bilo vrlo korisno i poticajno kada bi se veći broj udruga uključivao u sastanke i aktivno sudjelovao u radu Mreže jer se snaga djelovanja povećava kroz zajedništvo i umrežavanje. Sastanak je bio vrlo koristan, uz razmjenu mnogih primjera iz prakse i poticajnu atmosferu.

Sastanak je završen u 21:50 sati.

Facebook preporuke