20.03.20. Prehranom bez mesa protiv koronavirusa

| More

Svjetski dan bez mesa: Prijatelji životinja ukazuju na tragične posljedice uzgoja i jedenja životinja

- Veganskim načinom života protiv bolesti, klimatskih promjena, gladi u svijetu, iskorištavanja životinja

Ptičja gripa, svinjska gripa, ebola, SARS, MERS, lažne kravlje boginje, zarazni ektim ovaca i koza, atipična kuga peradi i sada COVID-19 – sve su to virusne bolesti životinja kojima se mogu zaraziti i ljudi, odnosno zoonoze. Nastale su i proširile se na mjestima iskorištavanja golema broja životinja kao što su nečiste i smrdljive industrijske farme i klaonice, pretrpane tržnice i sajmovi s domaćim i divljim životinjama te razni objekti s bolesnim i zaraznim životinjama. Ujedinjeni narodi zaključili su da čak 75 posto novonastalih bolesti potječe od životinja, a većina ih je povezana sa životinjama koje se iskorištavaju za hranu. Neovisno radi li se o domaćim ili divljim životinjama, navika jedenja mesa dovela nas je do pojava pandemija u prošlosti i sadašnjosti, a ako se ne osvijestimo, i u budućnosti.

Povodom Svjetskog dana bez mesa (MeatOut Day), koji se već punih 35 godina obilježava diljem svijeta 20. ožujka, iz udruge Prijatelji životinja poručuju da se sve ove bolesti te pojava novih mogu itekako spriječiti prelaskom na veganski način života te prehranom isključivo namirnicama biljnog podrijetla. „Izbacimo iz prehrane okrutnost prema životinjama, educirajmo se, odvratnu tradiciju zamijenimo znanjem, zaštitimo planet Zemlju, zaustavimo klimatske promjene, iskorijenimo glad u svijetu, spriječimo nastanak novih smrtonosnih bolesti, spasimo životinje i očuvajmo vlastito zdravlje. Naša budućnost i nada u opstanak je u veganstvu koje je jedini ispravan put izlaza iz ove stravične situacije u koju smo se kao čovječanstvo doveli”, odlučni su Prijatelji životinja.

Navode da životinje u industrijskom uzgoju, da bi bile što ekonomski isplativije, u vrlo kratkom razdoblju od svega nekoliko mjeseci dosegnu težinu za koju bi im u prirodnim uvjetima trebalo mnogo više vremena. „Šopaju ih hormonima, lijekovima, stimulatorima rasta, kokcidiostaticima, aditivima te raznim otrovima i kemijskim spojevima kako bi izdržale odvratne uvjete uzgoja i u što kraćem roku povećale težinu te proizvele što više mlijeka i jaja. Većina životinja koje su biljojedi postaju kanibali jer ih hrane pripadnicima iste ili drugih vrsta. Zbog naše navike jedenja mesa tako je nastalo i kravlje ludilo, smrtonosna neurodegenerativna bolest goveda, jer su krave tovili mesnim koštanim brašnom dobivenim preradom strvina zaraženih ovaca”, upozoravaju Prijatelji životinja.

Dodaju da konzumacijom mesa, mlijeka i jaja u ljudsko tijelo ulaze antibiotici koje životinje svakodnevno dobivaju i ljudi postaju sve manje otporni na nove mikroorganizme koji uzrokuju bolesti. Iako znanstvenici već godinama upozoravaju da se upravo na farmama i u klaonicama, koje su prepune bolesnih životinja, stvaraju nove, otpornije i smrtonosnije bakterije i virusi, zabrinjavajuća je procjena da će do 2050. godine više ljudi umirati od ovakvih bolesti nego od raka.

Zbog tradicijom ukorijenjene navike jedenja mesa, obitavanje velikoga broja životinja na jednome mjestu tijekom uzgoja te konzumacija i miješanje domaćih i divljih životinja omogućili su razvoj novih, jačih bolesti kao što je slučaj i s koronavirusom. Većina modernih bolesti i zaraza nastala je upravo na farmama ili je njihov uzrok konzumiranje životinjskih proizvoda. Našim uplitanjem u prirodni svijet, zaostalim mišljenjem da će nas jedenje životinja izliječiti ili da jedenje egzotičnih životinja predstavlja statusni simbol, smještanjem životinja u neprirodne, nehigijenske i ekstremne uvjete postajemo meta mutiranih i smrtonosnih virusa i bakterija.

Meso i životinjski proizvodi ne sadrže vlakna, puni su kolesterola, zasićenih masnih kiselina i toksičnih spojeva te predstavljaju visok rizik od kontaminacije patogenima kao što su: salmonella, E. coli., Campylobacter, Mycobacterium (uzrokuje tuberkulozu), Bacillus anthracis (uzrokuje bedrenicu), Coxicella burnetii (uzrokuje Q-groznicu ili klaoničku groznicu), Listeria monocytogenes (uzrokuje listeriozu) i paraziti (metilji, trakavica, Trichinella spiralis…). Osim toga, životinje zbog stresa uzrokovanog transportom i svjesnošću da će biti zaklane ispuštaju u krv veliku količinu toksina.

„Najjednostavnije i najhumanije rješenje u borbi protiv pandemije novog koronavirusa je veganstvo kao etički, ekološki, nenasilan i jedini održivi način življenja. Zaustavimo pokolj nedužnih životinja koje cijenu ljudske obijesti i sebičnosti plaćaju vlastitim životima, što nam se na kraju vraća kao bumerang i dovodi do ljudskih žrtava koje se veganskom prehranom mogu izbjeći”, zaključuju Prijatelji životinja.
Više informacija o veganstvu i prijavnica za Vege izazov mogu se pronaći na www.veganopolis.net.

U klaoniciHrvatska klaonica 11 [ 107.78 Kb ]Leševi zaklanih krava u klaonici

svinje [ 545.79 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke