17.12.18. Javno savjetovanje - kurikulumi
Prijedlozi i primjedbe udruge Prijatelji životinja na savjetovanju sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavne predmete i međupredmetne teme za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
Udruga Prijatelji životinja ostavila je u prosincu 2018. svoje komentare na javnoj raspravi o donošenju kurikuluma za nastavne predmete: Biologija, Priroda te Priroda i društvo i međupredmetne teme: Zdravlje, Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Biologija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
U prijedlogu predmetnog kurikuluma za Biologiju u 7. i 8. razredu osnovne škole, u dijelu D. Prirodnoznanstveni pristup, odgojno-obrazovni ishod koji objašnjava važnost i utjecaj bioloških otkrića na svakodnevni život može se ostvariti vođenom raspravom na primjerima i sljedećih sadržaja koje smatramo da treba uvrstiti: etičnost korištenja životinja u znanstvenim istraživanjima, kloniranje, GMO-u i sl. To se uklapa u raspravu o odgovornosti znanstvenika i cjelokupnoga društva pri korištenju rezultatima bioloških otkrića.
O istim i sličnim temama može se govoriti i u 3. i 4. razredu srednje škole, u raspravi o opravdanosti istraživanja na živim organizmima te posljedicama i opravdanosti čovjekova djelovanja na prirodne procese. To se sadržajno uklapa u prepoznavanje da je jedan od razloga ugroženosti vrsta neracionalno i neetično ponašanje čovjeka i logičan je dio razrade ishoda koja objašnjava odgovornost znanstvenika prema društvu, ali i odgovorno korištenje tehnologijama i primjenom biološke znanosti u svakodnevnome životu te potiče učenike na prepoznavanje značenja vlastite odgovornosti za svoje zdravlje.
U nastavi biologije za 1. razred srednje škole, u dijelu B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu, predlažemo da se u razradu odgojno-obrazovnog ishoda koji analizira održavanje uravnoteženoga stanja u prirodi povezujući vlastito ponašanje s održivim razvojem uvrste: primjeri održivoga razvoja, ekonomičnog iskorištavanja energije i čovjekova djelovanja na ekosustav koji su povezani s proizvodnjom temeljenom na biljnim izvorima energije. To je u skladu s povezivanjem očuvanja okoliša i očuvanja vlastitoga zdravlja, određivanja vlastitoga ekološkog otiska i proučavanja nastanka i djelovanje kiselih kiša.
U nastavi biologije za 2. razred srednje škole, u dijelu C. Energija u živome svijetu, predlažemo da se u preporuke za odgojno-obrazovni ishod koji uspoređuje energetske potrebe organizama u različitim fiziološkim stanjima kroz vođenje dnevnika prehrane i analizu količine i kalorijske/nutritivne vrijednosti unesenih namirnica usporede energetske potrebe svejeda, vegetarijanaca i vegana. To se može povezati i s dijelom D. Prirodnoznanstveni pristup kroz prijedlog učeničkog projekta – istražiti utjecaj nepravilne prehrane na čovjekovo zdravlje, u odgojno-obrazovnom ishodu SŠ BIO D.2.1. Utjecaj nepravilne prehrane na čovjekovo zdravlje može se povezati s odabirom prehrane i utjecajem namirnica životinjskog podrijetla na zdravlje.
U odgojno-obrazovnom ishodu SŠ BIO D.2.2. „Raspravlja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni bioloških otkrića te donosi odluke o vlastitim postupanjima”, predlažemo da se kroz sadržaj o potrebi rasprave o opravdanosti istraživanja na živim bićima govori o: neživotinjskim metodama testiranja u medicinskim istraživanjima, principu 3R (zamjenjivanje, smanjivanje, poboljšavanje) te pogreškama i zabludama u razvoju medicine i znanosti koje su nastale zbog pokusa na životinjama umjesto korištenja neživotinjskih metoda testiranja (rezultati pokusa na životinjama nisu pouzdani zbog fizioloških razlika ljudi i ostalih životinjskih vrsta).
U dijelu A. Organiziranost živoga svijeta, u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda SŠ BIO A.2.1. „Povezuje pojavu novih svojstava s promjenom složenosti organizacijskih razina u organizmu” navodi se da se, između ostalog, ishod može ostvariti izvođenjem sekcije organa/organizma (npr. srce, riba, lignja). Iako iz navedenoga nije razvidno misli li se na žive organizme, napominjemo da članak 30. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/2017) navodi: „U obrazovne svrhe ne smiju se provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje.” Na isto upućuje i Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe. Korištenje živih životinja smatra se zastarjelom praksom iz prošlih stoljeća te se moderna znanost i obrazovanje temelje na cijelom nizu zamjenskih metoda, bez korištenja životinja.
Smatramo izvrsnim u 4. razredu srednje škole, u dijelu B. Procesi i međuovisnosti o živome svijetu, odgojno-obrazovni ishod SŠ BIO B.4.1. „Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem”, kroz koji učenici mogu razgovarati o genetički modificiranim organizmima, rizicima primjene kontroliranoga križanja i umjetne selekcije na pasminama pasa ili drugih umjetno dobivenih pasmina/sorti, unošenju invazivnih vrsta i uništavanju staništa.
S obzirom na aktualnost uništavanja prirode i okoliša ljudskim djelovanjem, vrlo je važno uključiti u nastavni program osnovnih i srednjih škola pojmove vegetarijanstvo i veganstvo. U nastavi biologije nužno je informirati učenike o utjecaju masovnog uzgoja životinja za hranu na zdravlje i brojne ekološke probleme. Konzumiranje mesa pomaže širenju svjetske gladi jer još uvijek nema dovoljno zemlje za sve životinje koje bi se trebale uzgajati da se mesom nahrani cijeli svijet. Prema podacima UN-a, u svijetu je 2017. bilo 821 milijun ljudi koji su umirali od gladi ili kronične pothranjenosti, iako žive u neposrednoj blizini polja punih soje i žitarica. Među njima je više od 15 milijuna djece, a 151 milijun djece mlađe od pet godina zaostaje u razvoju zbog neuhranjenosti. 80 posto te djece živi u državama koje zapravo imaju viška hrane, no žitarice završavaju u želucima životinja, a meso na tanjurima Europljana. Stočarstvo preuzima previše zemlje, koristi previše vode i uzrokuje propadanje šuma, života u divljini, izaziva kisele kiše, globalno zatopljenje i onečišćenje vode. Učenike je kroz nastavu biologije važno informirati i o utjecaju konzumacije mesa na zdravlje i upoznati ih s istraživanjima koja potvrđuju da su vegetarijanci, a osobito vegani, zdraviji od ostatka populacije i rjeđe obolijevaju i umiru od najčešćih bolesti današnjice.
Odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja u rezultatima javnog savjetovanja od 28. 1. 2019. na naš komentar za nastavni predmet Biologije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj:
Djelomično prihvaćen
Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Dio vaših primjera uključen je u preporuke, a dio je već bio naveden. Neki primjeri previše detaljno ulaze u sadržaje što nije u skladu s metodologijom pisanja predmetnih kurikuluma te zadiru i u dio koji suvremeni kurikulum ostavlja kao autonomiju učitelju/nastavniku npr. izbor aktualnih tema za rasprave s učenicima, a u skladu s definiranim ishodima.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
Pozitivno je što nacrt Kurikuluma za međupredmetnu temu Zdravlje, u dijelu odgojno-obrazovnog ciklusa s domenom tjelesno zdravlje, upućuje učenike na važnost utjecaja pravilne prehrane, kao preduvjeta zdravlja, na normalan rast i razvoj; potiče ih na stjecanje znanja i vještina o pravilnoj prehrani i upoznaje ih s prehrambenim stilovima.
Pojedini dijelovi nacrta Kurikuluma trebaju se unaprijediti potpunim informacijama o postojećim stilovima prehrane. Naime, nedostaje informacija o tome da, osim standardnog, postoje i drugi stilovi prehrane, kao što su vegetarijanska i veganska prehrana. Ta informacija važna je zato što su neka djeca već od vrtićke dobi na nekom od navedenih stilova prehrane, što za njih predstavlja svakodnevnu, uobičajenu prehranu. Također, važno je da sva djeca imaju informaciju da, osim prehrane koja uključuje namirnice životinjskog podrijetla, postoje i drugi, nutritivno zdravi i uravnoteženi stilovi prehrane te da među njihovim vršnjacima postoje oni koji ne jedu meso, ribe i/ili ostale namirnice životinjskoga podrijetla.
Ne smije se zanemariti ni činjenica da postoje djeca i odrasli koji iz zdravstvenih razloga poput alergija ne mogu konzumirati neke ili sve namirnice životinjskoga podrijetla. Usto, sve je veći broj ljudi čija je prehrana velikim dijelom vegetarijanska ili veganska, a namirnice životinjskoga podrijetla konzumiraju rijetko, tako da učenike kroz Kurikulum treba informirati o tim činjenicama.
Prema zadnjim istraživanjima javnoga mnijenja, čak 86 posto hrvatskih građana podržava vegetarijanstvo, dok se njih gotovo 30 posto izjasnilo da bi mogli i sami postati vegetarijanci. Bezmesnu prehranu prakticira već više od 160 tisuća građana Hrvatske, tako da se kroz ovaj Kurikulum ne bi smjela ignorirati i diskriminirati djeca i odrasli koji su vegetarijanci ili vegani. Učenici bi kroz obrazovanje trebali imati pravo na informaciju o svim stilovima prehrane, pri čemu je važna činjenica da drugi stilovi prehrane nisu alternativni, već uobičajen, svakodnevan i cjeloživotni način prehrane velikoga broja ljudi, a taj broj iz dana u dan raste.
Zdravu i uravnoteženu vegetarijansku i vegansku prehranu za djecu i odrasle podržavaju i znanstveno utemeljene informacije. Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz prosinca 2016.) koja kao rezultat ima stajalište da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, dojenja, ranog i kasnijeg djetinjstva, adolescencije, starije odrasle dobi i za sportaše”. Nadalje, studija iznosi stav „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana, uključujući vegansku, zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti”. Svjetski poznati pedijatar dr. Benjamin Spock u knjizi „Odgoj i njega djeteta” preporučuje upravo vegansku prehranu kao potpuno prihvatljivu za djetetovo zdravlje.
Skrećemo pozornost i upućujemo na potrebu izmjena sljedećih dijelova nacrta Kurikuluma u domeni Tjelesno zdravlje:
U 1. ciklus (predškola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE), među Ključne sadržaje treba dodati osnovne skupine namirnica i za zdrav tanjur vegetarijanaca i vegana. Djeci treba objasniti da neki ljudi ne jedu ribe i ostalo meso, a da postoje i oni koji ne jedu ni mlijeko i mliječne proizvode, jaja i med. Navesti objašnjenje i primjere uravnotežene vegetarijanske i veganske prehrane.
Kada se govori o važnosti prvoga jutarnjeg obroka te obrocima i međuobrocima u danu, navesti primjere takvih obroka za vegetarijance i vegane. Npr., može se dati primjer da djeca koja ne piju mlijeko i ne jedu mliječne proizvode mogu doručkovati žitarice i piti kakao s biljnim mlijekom ili jogurtom (zobeno, rižino, sojino, bademovo itd.).
U 2. ciklus (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE), potrebno je uvrstiti kako učenik može pravilno tumačiti deklaracije prehrambenih proizvoda i pripremiti jelo ako je vegetarijanac ili vegan. Kada se govori o namirnicama sa skrivenim kalorijama, istaknuti nezdravost tzv. brze hrane.
U 3. ciklus (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE), u dijelu gdje učenik sastavlja vlastiti jelovnik ovisno o godišnjem dobu i tradiciji kraja u kojemu živi, dodati i primjere namirnica biljnog podrijetla koje se mogu koristiti u tim jelovnicima, za učenike koji ne konzumiraju namirnice životinjskog podrijetla.
U 4. ciklus (1. I 2. RAZRED ČETVEROGODIŠNJIH; 1. RAZRED TROGODIŠNJIH SREDNJOŠKOLSKIH PROGRAMA), u dijelu gdje se navodi da učenik konzumira sezonske i tradicijske obroke te da primjenjuje pravilne prehrambene stilove, treba dodati primjere vegetarijanskih i veganskih jelovnika sezonskih i tradicijskih jelovnika. U popis prehrambenih stilova dodati vegetarijanski i veganski, pri čemu treba napomenuti da su to prehrambeni stilovi u kojima se ljudi mogu hraniti zdravo (zdravi stilovi), iako ne konzumiraju ribe i drugo meso te ostale namirnice životinjskoga podrijetla. Tu treba spomenuti i stajalište Američke nutricionističke udruge da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, dojenja, ranog i kasnijeg djetinjstva, adolescencije, starije odrasle dobi i za sportaše”.
U 5. ciklus (3. I 4. RAZRED ČETVEROGODIŠNJIH; 2. I 3. RAZRED TROGODIŠNJIH SREDNJOŠKOLSKIH PROGRAMA), u analizi prehrane pri pojačanim umnim i tjelesnim naporima, važno je ne preporučivati konzumaciju npr. riba i mliječnih proizvoda kao nužnu u zdravoj prehrani jer te namirnice nisu nužne (a u praksi često ni zdrave) ni općenito ni za osobe na vegetarijanskoj i veganskoj prehrani. Učenici trebaju dobiti informaciju da vegetarijanci i vegani ne jedu neke ili sve namirnice koje se preporučuju kao nužne, a svejedno su zdravi i zadovoljavaju sve svoje nutritivne potrebe konzumacijom namirnica biljnoga podrijetla.
Odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja u rezultatima javnog savjetovanja od 1. 3. 2019. na naš komentar za međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj:
Primljeno na znanje
Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Zadaća pri realizaciji Kurikuluma je ukazati na načela uravnotežene prehrane djece i mladih. Različiti prehrambeni stilovi opisani su u ishodima poučavanja 4. ciklusu A.4.A2. U osnovnoj školi različiti prehrambeni stilovi mogu se obrađivati u sklopu nastavnih predmeta Priroda i društvo, Priroda, te na satu razrednika, i u sklopu predmetnih Kurikuluma Kemije i TZK postoji prostor za obradu navedenih sadržaja.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
Problematiziranje ključnih pitanja povezanih s odnosom prema prirodi i opstankom planeta može se izvrsno realizirati kroz nacrt Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj, i to kroz sve odgojno-obrazovne cikluse i sve predložene domene. U osnovnoj školi ove teme mogu se ostvariti kroz nastavne predmete: Hrvatski jezik, Priroda, Priroda i društvo, Likovna kultura, Biologija, Strani jezici, Geografija, Kemija, Fizika, Povijest, Sat razrednika te izvanučioničku nastavu i izvannastavne aktivnosti, kao i druge međupredmetne teme. U srednjoj školi mogu se, osim kroz nabrojane predmete koji se nastavljaju i u srednjoškolskom obrazovanju, ostvariti i kroz predmete Politika i gospodarstvo, Etika i Filozofija.
U tom smislu, pohvaljujemo predložene ključne sadržaje kao što su: odnos čovjeka prema prirodi, odnos prema životinjama, nenasilno rješavanje sukoba, empatija, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, racionalno korištenje prirodnih resursa, ljudski utjecaj na prirodu i okoliš, zdrava ishrana i proizvodnja hrane, gospodarenje otpadom, razvrstavanje i recikliranje otpada, potrošačko društvo, zelena proizvodnja, prava životinja, (ne)zagađeni okoliš (voda, zrak, tlo), buka, svjetlosno zagađenje, pesticidi i umjetna gnojiva, klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, bioraznolikost, vrijednosti ekosustava, ekološki otisak i utjecaj socijalnih razlika na održivost, volontiranje i građanski aktivizam, solidarnost i ravnopravnost, (urbana) permakultura, načela održivoga razvoja, proizvodnja hrane i klimatske promjene, socijalna pravda itd.
Predlažemo da se u 1. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Dobrobit, Odr. I.C.1., u preporukama za ostvarivanje očekivanja, u Izvanučioničku nastavu, osim posjeta skloništu za napuštene životinje, doda i posjet skloništu za životinje spašene s farma. To bi pridonijelo realizaciji ključnog sadržaja: odnos prema životinjama i empatija.
Predlažemo da se u 2. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Dobrobit, Odr. II.C.1., u preporukama za ostvarivanje očekivanja, u Izvanučioničku nastavu, osim posjeta skloništu za napuštene životinje, doda i posjet skloništu za životinje spašene s farma. Također, u sklopu radionice na satu Prirode i društva može se govoriti o temeljnom pravu svih životinja na život, a da im ljudi ne nanose bol i patnju na način da ih drže zatočene, uzgajaju za razne svrhe (hrana, odjeća, obuća, pokusi…), zlostavljaju i ubijaju. To bi pridonijelo realizaciji ključnih sadržaja prava životinja.
Predlažemo da se u 3. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Djelovanje, Odr. III.B.1., u preporukama za ostvarivanje očekivanja, realizira sadržaj volontiranje i građanski aktivizam kroz predmete Geografija tako da se učenici upoznaju ne samo s djelatnošću organizacija i udruga koje se bave zaštitom okoliša i poticanjem održivoga razvoja na svjetskoj, državnoj i lokalnoj razini već i udruga koje se bave zaštitom i pravima životinja. Također, smatramo da bi učenike trebalo na Satu razrednika osvješćivati i o volonterima i važnosti za razvoj demokratskog društva onih građanskih inicijativa i udruga koje se bave zaštitom i pravima životinja.
Predlažemo da se u 4. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Djelovanje, Odr. IV.B.1., u preporukama za ostvarivanje očekivanja, doda, osim upoznavanje s organizacijama koje djeluju na zaštiti okoliša, i upoznavanje s organizacijama koje se bave zaštitom i pravima životinja.
Predlažemo da se u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Povezanost, Odr. V.A.1., kroz stavove u kojima se kritički preispituje povezanost vlastitoga života s utjecajem na okoliš i druge ljude uvrsti i rasprava o utjecaju prehrane na okoliš, i to osobito s obzirom na aktualnost uništavanja prirode i okoliša ljudskim djelovanjem. To znači uključiti u nastavni program osnovnih i srednjih škola pojmove vegetarijanstvo i veganstvo te informirati učenike o utjecaju masovnog uzgoja životinja za hranu na okoliš i druge ljude.
Konzumiranje mesa pomaže širenju svjetske gladi jer još uvijek nema dovoljno zemlje za sve životinje koje bi se trebale uzgajati da se mesom nahrani cijeli svijet. Prema podacima UN-a, u svijetu je 2017. bilo 821 milijun ljudi koji su umirali od gladi ili kronične pothranjenosti, iako žive u neposrednoj blizini polja punih soje i žitarica. Među njima je više od 15 milijuna djece, a 151 milijun djece mlađe od pet godina zaostaje u razvoju zbog neuhranjenosti. 80 posto te djece živi u državama koje zapravo imaju viška hrane, no žitarice završavaju u želucima životinja, a meso na tanjurima Europljana. Stočarstvo preuzima previše zemlje, koristi previše vode i uzrokuje propadanje šuma, života u divljini, izaziva kisele kiše, globalno zatopljenje i onečišćenje vode. Učenike je važno informirati i o utjecaju konzumacije mesa na zdravlje i upoznati ih s istraživanjima koja potvrđuju da su vegetarijanci, a osobito vegani, zdraviji od ostatka populacije i rjeđe obolijevaju i umiru od najčešćih bolesti današnjice.
U 5. odgojno-obrazovnom ciklusu, u domeni Dobrobit, Odr. V.C.1., predlažemo da učenici na više predmeta računaju svoj osobni ekološki otisak, da usporede ekološki otisak svejeda s ekološkim otiskom vegetarijanaca i vegana te da na danu integrirane nastave iznesu svoje rezultate. U Odr. V.C.2. predlažemo da učenici sudjeluju i u humanitarnim aktivnostima i akcijama vezanima za zaštitu i prava životinja te da volontiraju u udrugama za zaštitu i prava životinja.
Odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja u rezultatima javnog savjetovanja od 1. 3. 2019. na naš komentar za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj:
Djelomično prihvaćen
Dopunjena je preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnog očekivanja I.C.1. i glasi: Izvanučionička nastava: posjet npr. skloništu za napuštene životinje i doniranje hrane za životinje. Realizacija izvanučioničke nastave ovisi o mjestu u kojemu je sjedište škole i o dostupnosti skloništa, a navedeni primjer ne isključuje druga skloništa. U odgojno-obrazovnom očekivanju II.C.1. navedena je preporuka za ostvarivanje očekivanja: Priroda i društvo: radionica Sva živa bića imaju pravo na život, čime nije isključen prijedlog o pravima životinja. Radionica predviđa razgovor o pravima životinja. Preporuka za ostvarivanje očekivanja koja se odnosi na izvanučioničku nastavu dopunjena je i glasi: posjet skloništima za nezbrinute i ugrožene životinje i doniranje hrane koja je kupljena prikupljenim donacijama u školi i zajednici... Dopunjene su preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnog očekivanja III.B.1. u nastavnom predmetu geografija i na satu razrednika i glase: Geografija: upoznavanje s djelatnošću organizacija i udruga koje se bave zaštitom okoliša, zaštitom i pravima životinja te poticanjem održivoga razvoja na svjetskoj, državnoj i lokalnoj razini. Sat razrednika: osvješćivanje toga što su volonteri i osvješćivanje važnosti građanskih inicijativa i udruga u razvoju demokratskog društva te građanskih inicijativa i udruga koje se bave zaštitom i pravima životinja. U odgojno-obrazovnom očekivanju IV.B.1. preporuka za ostvarivanje očekivanja u integriranoj nastavi dopunjena je i glasi: upoznavanje s organizacijama i udrugama koje djeluju na zaštiti prirode i okoliša. U odgojno-obrazovnom očekivanju V.A.1. preporuka za ostvarivanje očekivanja u integriranoj nastavi je debata o pozitivnim i negativnim ljudskim utjecajima, što uključuje i utjecaj prehrane na okoliš. Teme proizvodnje hrane, pothranjenosti, gladi, zdravlja i bolesti zastupljene su u predmetnom kurikulumu Geografije (SŠ GEO B.4.7. Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika na pojavu i širenje bolesti te na kvalitetu zdravlja na primjerima iz Hrvatske i svijeta. SŠ GEO C.4.1. Učenik istražuje važnost poljoprivrede te analizira neravnomjernu dostupnost hrane u svijetu.), odgojno-obrazovna očekivanja V.A.1. i V.B.1. kroz odgojno-obrazovne ishode nastavnoga predmeta Biologija (npr. SŠ BIO B.3.2., C.3.1., C.3.2., B.4.2., C.4.2., D.4.2.). Teme proizvodnje hrane, pothranjenosti, gladi, zdravlja i bolesti predviđene su kako unutar predmetnih kurikuluma, tako i kurikuluma više međupredmetnih tema. Svi sadržaji koji se uključuju u nastavni program osnovnih i srednjih škola moraju biti relevantni iz perspektive učenika, odnosno njihovih osobnih, trenutnih i budućih potreba i interesa te osiguravati cjeloviti razvoj djece i mladih osoba. Bez obzira radi li se o obveznim ili preporučenim sadržajima, važno je da predstavljaju ključne teme važne za postizanje dubinskog razumijevanja te da odražavaju raznolikost prethodnih iskustava, znanja i kulturnih vrijednosti učenika. U odgojno-obrazovnom očekivanju V.C.1. preporuka za ostvarivanje očekivanja u integriranoj nastavi (“učenici na više predmeta uočavaju stanje resursa u svome zavičaju, računaju svoj ekološki otisak te na danu integrirane nastave iznose svoje rezultate”) omogućuje autonomiju i učenicima i učiteljima za usporedbe rezultata dobivenih istraživanjem i računanjem. Ni preporuka ni ključni sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnog očekivanja V.C.2. ne “propisuju” gdje učenici moraju volontirati jer bi propisivanje ugrozilo slobodu izbora učenika i autonomiju nastavnika.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
Osim zaštite ljudskih prava i zaštite kulturnih i prirodnih bogatstava, smatramo da bi u Kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje trebalo uključiti i područje zaštite životinja uzimajući u obzir da je to tema koja se proteže kroz sve dimenzije građanskih kompetencija te je kao takva dobar primjer teme koja se može koristiti za razvijanje kompetencija učenika, a osobito kroz domenu Civilno društvo.
Tema dobrobiti i zaštite životinja te njihovih prava je tema koja se može integrirati kroz sve cikluse i izrazito je pogodna i primjenjiva kao tema kojoj bi se posvetila pozornost u školskome programu.
Primjerice, zbog izrazito suprotnih i suprotstavljenih stavova („za” i „protiv”), tema iskorištavanja životinja od strane čovjeka dobar je primjer teme na kojoj se mogu vježbati i razvijati znanja i kompetencije – od zagovaranja vlastitih do poštovanja tuđih stavova, uvidi u demokratski oblik rasprave, diskusija, debata, prihvaćanje i uvažavanje različitosti, prava i svjetonazora drugih, pravo na slobodu govora i mišljenja, tolerancija i kritičko mišljenje.
Nadalje, pitanje zaštite životinja pridonosi razvoju humanosti, empatije i suosjećanja te stavlja naglasak na nenasilje kao preferirani i jedini prihvatljivi način djelovanja i ponašanja. Na temelju vlastita 17-godišnjega rada i iskustva, skrećemo pozornost da je zaštita životinje tema kojom se učenici mogu baviti kroz volontiranje i humanitarni rad u školi i lokalnoj zajednici, kroz organizaciju i provođenje akcija kojima se obilježavaju posebni dani ili akcije, kroz sudjelovanje u radu lokalnih organizacija civilnoga društva, kao i kroz humanitarne akcije škole u suradnji s lokalnom zajednicom, osobito organizacijama civilnoga društva, a to su načini djelovanja navedeni u preporukama Kurikuluma.
Predlažemo da se u domene svih ciklusa uvrste izrazi vegetarijanstvo, veganstvo i prava životinja kao teme kroz koje se učenici educiraju i pokazuju da razumiju te da su prihvatili koncept aktivnoga i odgovornoga, odnosno demokratskoga građanstva (zastupaju demokratske vrijednosti: dostojanstvo osobe, ravnopravnost, pravda i nenasilje). Na taj način potiče se razvoj vrijednosti neovisnosti, pravednosti, solidarnosti, mirotvorstva, nepotkupljivosti, poštovanja svojega i tuđeg rada te osobne angažiranosti za dobrobit drugih.
U aktivnosti u kojima se navode volontiranje, humanitarne akcije, kreativne radionice i provođenje akcija može se i uključiti rad udruga čiji program se zauzima za prava životinja, zdrav način prehrane i zaštitu okoliša.
Odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja u rezultatima javnog savjetovanja od 1. 3. 2019. na naš komentar za međupredmetnu temu Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj:
Primljeno na znanje
Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Općenito – kurikulum je samo okvir za detaljniju razradu nastavnih situacija i korelacija u školi, stoga se vaši prijedlozi trebaju planirati i ostvarivati na konkretnim nastavnim satima. Sadržaji koje navodite dio su drugih kurikuluma, a ostvarivanje i promicanje ljudskih prava podrazumijeva i utjecaj na prava životinja.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Priroda za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
U prijedlogu predmetnog kurikuluma za Prirodu u 5. razredu osnovne škole, u dijelu D Prirodnoznanstveni pristup, u sklopu odgojno-obrazovnog ishoda OŠ PRI D.5.2. „Učenik objašnjava cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva”, kroz razgovor o razlici između mitova i znanstveno utemeljenih spoznaja te primjera promjena u društvu do kojih je došlo zahvaljujući prirodnim znanostima učenike se može poticati da kritički promišljaju različite izvore informacija, a time i uvriježene stavove o vegetarijanskoj/veganskoj prehrani i povijesno nametnuta pravila o rutinskom, u svojoj osnovi eksploatatorskom i zlostavljačkom, postupanju prema životinjama.
Pohvaljujemo u 6. razredu, u sklopu odgojno-obrazovnog ishoda OŠ PRI B.6.2. „Učenik raspravlja o važnosti održavanja uravnoteženoga stanja u prirodi i uzrocima njegova narušavanja”, poticanje učenika na promišljanje o vlastitu doprinosu u rješavanju problema u okolišu i o održivu razvoju, igranje uloga rasprave između zaštitara prirode i gospodarstvenika te preporuku za određivanje ekološkog otiska.
Odgojno-obrazovni ishod OŠ PRI D.6.2. „Učenik objašnjava osnovne principe znanosti te odnose znanosti, tehnologije i društvenoga napretka” daje mogućnost da se teme kao što su pesticidi i štetnost ispušnih plinova (efekt staklenika) povežu s masovnom industrijskom proizvodnjom životinja za hranu kao jednim od uzročnika ovih štetnih pojava.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Priroda i društvo za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
Prijedlog predmetnog kurikuluma za Prirodu i društvo pokazuje da se učenicima mogu već od 1. razreda ponuditi osnovne informacije o zaštiti životinja i drukčijim stilovima prehrane i života.
To se može postići kroz odgojno-obrazovne ishode: OŠ PID. A.1.1. „Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš”, OŠ PID. B.1.1. „Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje”, OŠ PID. C.1.2. „Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu te preuzima odgovornost za svoje postupke”, OŠ PID A.B.C.D.1.1. „Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okruženju i koristi se različitim izvorima informacija”, OŠ PID. A.2.1. „Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi i objašnjava važnost organiziranosti”, OŠ PID. B.2.1. ''Učenik objašnjava važnost odgovornoga odnosa čovjeka prema sebi i prirodi”, OŠ PID. C.2.2. „Učenik raspravlja o ulozi i utjecaju pravila, prava i dužnosti na zajednicu te važnosti odgovornoga ponašanja”, OŠ PID. D.2.1. „Učenik prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije i objašnjava važnost i potrebu štednje energije na primjerima iz svakodnevnoga života”, OŠ PID. A.3.1. „Učenik zaključuje o organiziranosti prirode”, OŠ PID. B.3.1. „Učenik raspravlja o važnosti odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi”, OŠ PID. B.3.2. „Učenik zaključuje o promjenama i odnosima u prirodi te međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša”, OŠ PID. C.3.2. „Učenik raspravlja o utjecaju pravila, prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu”, OŠ PID. B.4.1. „Učenik vrednuje važnost odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi”, OŠ PID. B.4.2. „Učenik analizira i povezuje životne uvjete i raznolikost živih bića na različitim staništima te opisuje cikluse u prirodi”, OŠ PID. C.4.2. „Učenik zaključuje o utjecaju prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu te o važnosti slobode za pojedinca i društvo”.
Kroz predmet Priroda i društvo mogu se integrirati međupredmetne teme:
- Zdravlje: o vegetarijanskoj i veganskoj prehrani može se govoriti kroz teme o različitim prehrambenim stilovima i usvajanju zdravih stilova života.
- Održivi razvoj: može se govoriti o odnosu čovjeka prema prirodi, odnosu prema životinjama, nenasilnom rješavanju sukoba, empatiji, obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije, održivom korištenju prirodnih resursa, ljudskom utjecaju na prirodu, zdravoj hrani, gospodarenju otpadom, potrošačkom društvu, zelenoj proizvodnji, pravima životinja, (ne)zagađenom okolišu (voda, zrak, tlo), otpadu, pesticidima i umjetnim gnojivima, klimatskim promjenama, efektu staklenika i globalnom zatopljenju, kiselim kišama, ozonskim rupama, bioraznolikosti, vrijednostima ekosustava, ekološkom otisku i utjecaju socijalnih razlika na održivost, volontiranju i građanskom aktivizmu, solidarnosti i ravnopravnosti, (urbanoj) permakulturi, načelima održivoga razvoja, proizvodnji hrane i klimatskim promjenama.
Odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja u rezultatima javnog savjetovanja od 28. 1. 2019. na naš komentar za nastavni predmet Prirode i društva za osnovne škole u Republici Hrvatskoj:
Prihvaćen
Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Sve što ste naveli integrirano je u postojeće preporuke i sadržaje poštujući dob i psihofizičke mogućnosti učenika kao i načela nastavnoga predmeta Prirode i društva (zavičajnost/životna blizina, interes učenika, cjelovitost sadržaja, primjerenost opsega sadržaja, kakvoća, dubina sadržaja kao i promjenjivost sadržaja, s obzirom na veliku raznolikost zavičaja i društvenih pojava kao i stalnih promjena).
Objavljeno: prosinac 2018.
Ažurirano: siječanj 2019.