24.05.16. Dunja Vejzović: Nekoć sam nosila bunde, danas sam strogi pobornik prava životinja!
Nakon veterinara, i hrvatski intelektualci pridružili se podršci zabrani uzgoja krznaša u Hrvatskoj
- Darko Rundek, Slobodan Šnajder te mnogi hrvatski profesori i znanstvenici na strani činčila
Mogućnost ukidanja zabrane uzgoja životinja za krzno zgrozila je hrvatsku kulturnu i akademsku zajednicu. Hrvatski intelektualci pridružili su se veterinarima u podršci postojećoj zakonskoj odredbi koja štiti činčile od uzgoja i ubijanja radi krzna. Pritom ističu etičku neprihvatljivost korištenja životinja za proizvodnju krzna.
Dunja Vejzović, svjetska operna primadona i glazbena pedagoginja, kaže da je nekoć nosila bunde, ali tijekom godina osvještavanja o proizvodnji odjeće životinjskog podrijetla postala je strogi pobornik prava životinja. Glazbenik i kazališni redatelj Darko Rundek ističe: ''Ponosan sam što je Hrvatska donijela zakon o zabrani uzgoja životinja zbog krzna i ne vidim nikakav razlog da se iz tog zakona izuzmu činčile.''
Poznati hrvatski pisac i publicist Slobodan Šnajder pridružuje se ''onima koji se najoštrije protive najavljenim noveliranjima Zakona o zaštiti životinja kojima se kani omogućiti uzgoj činčila u svrhu njihova deranja, to jest pretvaranja živih bića u hodajuće, ali mrtve bunde''. Zaključuje da se, kada je riječ o uzgoju činčila za krzno, radi o ''svojevrsnom genocidu'' radi profita te da bi se malene činčile uzgajale ''samo zato da njihovo krzno postane koji kvadratni centimetar takve bunde, recimo, njezin džep''.
Dr. sc. Mirela Holy upozorava da Hrvatska najavom ukidanja zabrane uzgoja životinja za krzno ''pokazuje zabrinjavajuće nazadovanje u odnosu na političke trendove u Europskoj Uniji''. Dodaje: ''Korištenje krzna životinja u odjevne svrhe predstavlja veliko moralno potonuće i to zbog tako otužnog razloga kao što je taština.'' Kazališna redateljica Sanda Hržić podsjeća da je ''mučna djelatnost'' uzgoja činčila za krzno imala deset godina prijelaznog razdoblja i ''da se prilagodi i prijeđe na novu proizvodnju'', a sada to razdoblje ističe.
Prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta u Splitu, ukazuje na etičku neprihvatljivost uzgoja životinja zbog odjevnih predmeta ''u doba kada nailazimo na jednako kvalitetne odjevne predmete nastale bez nečije patnje''. Dražen Jerabek, prof. likovne kulture i ilustrator, navodi da se danas, kada je riječ o životinjama, više nitko ne može ''opravdavati na neznanje, već samo na ravnodušnost, što zapravo vodi do bešćutnosti'' i da je nužno uvesti u odgojne i obrazovne ustanove edukaciju o suosjećanju.
Prof. dr. sc. Hrvoje Jurić s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra ''da je uzgoj činčila i drugih ne-ljudskih životinja u svrhu proizvodnje krzna na vrhu liste onih stvari koje se, bez ikakvih posljedica za ljudski život, može odmah zabraniti''. Zabrinut je zato što ''pravna regulacija statusa ne-ljudskih životinja i njihovih prava nazaduje, usprkos nadama da će ostvareni napreci biti sačuvani i da će se poduzimati daljnji civilizacijski, kulturni i društveni proboji na tom polju''.
Dr. sc. Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica sa zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku, uzgoj činčila radi krzna također smatra nemoralnim i citira književnika Williama Ralpha Ingea: ''Porobili smo sav ostali životinjski svijet, a naše daleke krznate i pernate rođake tretiramo toliko užasno da bi bez sumnje, da su sposobni osmisliti vlastitu religiju (a srećom nisu), Vraga zamislili u ljudskom obliku.''
Nakon veterinara i velike većine javnosti, svojim jasnim stavovima i hrvatski kulturnjaci pokazuju da očekuju od 1. 1. 2017. potpuni prestanak uzgoja svih životinja za krzno. Više informacija i mišljenja o uzgoju za krzno mogu se pročitati na www.prijatelji-zivotinja.hr, gdje se potpisuje i peticija za bolji Zakon o zaštiti životinja.
Na YouTube-kanalu Prijatelja životinja može se pogledati i novi skraćeni video ambasadora kampanje ''Činčile su zakon'' – Gorana Višnjića, Ivice Kostelića, Vanne, Luke Nižetića i Ive Šulentić.