Držanje psa na lancu
Stalno držanje pasa na lancu zabranjeno je Zakonom o zaštiti životinja od 26. listopada 2017. godine:
ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA
DIO ŠESTI
ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA
Uvjeti držanja kućnih ljubimaca
Članak 51.
(4) Zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora.
(5) Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.
Osim navedenog Zakona, držanje pasa regulirano je i gradskim odlukama o uvjetima i načinu držanja kućnih životinja.
Odluke gradova u RH dostupne su na internetu, a ako ih se netko ne drži, može se pozvati komunalno redarstvo. Komunalno redarstvo obavlja nadzor nad provedbom odredaba odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama. Takve odluke propisane su za svaki grad posebno i mogu se pronaći na internetskim stranicama gradova.
Odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama grada Zagreba od prosinca 2018. godine propisano je:
Držanje i kretanje pasa
Članak 14.
Pas se ne smije držati tako da je trajno vezan, a povremeno se može vezati samo u slučajevima kad je to nužno zbog sigurnosti psa i ako ne postoji mogućnost smještanja u ograđeni prostor za pse.
Ako se pas mora povremeno vezati, pas dužine do jednog metra ne smije se vezati na dužinu kraću od 3 m, a pas dužine veće od jednog metra ne smije se vezati na dužinu kraću od trostruke dužine psa mjereno od vrška repa do vrha njuške.
Psa se ne smije trajno smještati u ograđenom prostoru, a povremeno se može smještati u ograđeni prostor kojem je natkriveno najmanje 1/3 površine i površina kojeg minimalno iznosi:
- najmanje 6 m2 za psa mase do 20 kg,
- najmanje 8 m2 za psa mase iznad 20 kg.
Za svakog dodatnog psa, potrebno je osigurati dodatnih 50 posto površine.
Ako se pas trajno smješta u dvorištu, vrtu ili drugom ograđenom otvorenom prostoru, psu se mora osigurati kućica koja mora biti primjerena njegovoj veličini tako da pas u njoj može ležati, stajati uspravno, okrenuti se i njegovati te u njoj mora biti zaštićen od nepovoljnih vremenskih utjecaja, a otvori na kućici moraju biti dovoljno veliki da pas može nesmetano prolaziti te pozicionirani tako da su zaštićeni od vremenskih neprilika.
Za područje grada Zagreba građani se mogu javiti komunalnom redarstvu na tel. 01/610 1566 (svaki dan od 8 do 20 h) ili na e-mail komunalno-redarstvo@zagreb.hr, dok se adrese komunalnog redarstva drugih gradova mogu pronaći na internetskim stranicama pojedinog grada.
Zakon o zaštiti životinja propisuje ovlasti komunalnog redara:
Članak 80.
(1) U provedbi nadzora iz članka 75. stavka 3. ovoga Zakona komunalni redar je
ovlašten:
- pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru
- ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci
- uzimati izjave stranaka i drugih osoba
- zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju
- prikupljati dokaze na vizualni i drugi odgovarajući način
- očitati mikročip
- obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nadzora
- podnositi kaznenu prijavu ili optužni prijedlog.
(2) Ako u provedbi nadzora u skladu s člankom 51. stavkom 5. ovoga Zakona komunalni redar zaključi da se životinja nalazi u stanju iz članka 79. točke 3. ovoga Zakona ili je opasna za okolinu u skladu s člankom 79. točkom 4. ovoga Zakona dužan je odmah o tome obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje te poduzimanju drugih mjera za koje je ovlašten.
(3) Ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora.
(4) U svakoj situaciji koja zahtjeva pružanje veterinarske pomoći, zbrinjavanje napuštene ili izgubljene životinje, pronalazak vlasnika životinje te bilo kakvo drugo neposredno postupanje s napuštenom ili izgubljenom životinjom komunalni redar odmah obavještava sklonište.
Ako lanac ozljeđuje životinju (preuzak, urezan, pretežak i slično), to se smatra zlostavljanjem životinja i prijavljuje se komunalnom redarstvu i veterinarskoj inspekciji. Pismena prijava šalje se i ako je pas na lancu izložen gladi, žeđi, svim vremenskim uvjetima i potpunoj nemogućnosti dnevnog kretanja te ako je pothranjen, bolestan i letargičnog ponašanja.
Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili vlasniku, odnosno skrbniku životinje, kao i o svjedocima koji mogu potvrditi navode iz prijave. Važno: anonimne prijave uglavnom se ne razmatraju. Ako želite ostati anonimni jer mislite da bi osoba koju prijavljujete mogla ugroziti vašu sigurnost, u potpisanoj prijavi nadležnoj instituciji naglasite da želite ostati anonimni prema prijavljenom. Tako inspekcija može kontaktirati vas kao svjedoka, ali prijavljenoj osobi neće dati vaše podatke. Ako postoji sumnja i da pas nije cijepljen ili mikročipiran, svakako treba i to naglasiti, a na kraju svake prijave treba zatražiti povratnu informaciju o poduzetom.
Prijave veterinarskoj inspekciji mogu se uputiti Državnom inspektoratu putem web-stranice dirh.gov.hr.
Primjeri prijava: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=589.
Prijavu svakako treba poslati i policiji i Općinskom državnom odvjetništvu zbog kršenja članka 205. Kaznenog zakona:
Ubijanje ili mučenje životinja
Članak 205.
(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.
Ažurirano: studeni 2024.