07.09.02. Stočarski sajam

| More

Error:

Protest protiv uzgajanja i ubijanja životinja za hranu

OKRUTNOST, ZAGAĐENJE, GLAD I BOLESTI ZAPAKIRANE U ODRESCIMA

Udruga Prijatelji životinja nastavlja sa svojim akcijama informiranja javnosti o patnjama životinja i boljem odnosu prema drugim bićima s kojima dijelimo planet. Povod je Stočarski sajam u Bjelovaru na kojem će se 'izlagati' sistem eksploatacije i mučenja životinja kao nešto potpuno prihvatljivo i normalno. Isto tako protivimo se ponovnoj dozvoli uvoza životinja iz drugih zemalja za potrebe mesne i mliječne industrije!

Akcija će biti održana ispred Bjelovarskog sajma u Gudovcu, u ul. Dr.Ante Starčevića, 7. rujna 2002. u 10:30 sati.

Iskorištavanje i ubijanje životinja za hranu ne samo da je nepotrebno, već je i izuzetno štetno za okoliš, ljudsko zdravlje, prirodne resurse, glad u svijetu i etička nastojanja.

OKRUTNOST PREMA ŽIVOTINJAMA

Poznato je da je najveća patnja životinja prisutna upravo u industrijskim farmama gdje životinje, svedene na strojeve za proizvodnju mesa, trpe i pate po nekoliko godina da bi na kraju bile poklane po principu pokretne trake. Često ih se ubija na krajnje okrutan način, potpuno industrijski i bez ikakvih ublaživača bola. No, klanje se još može smatrati spasom od patnji koje životinje proživljavaju tijekom cijelih svojih života. Nemogućnost kretanja, dosada, zatvoreni prostori, hrana prepuna hormona, lijekova i otrova, životinje proživljavaju jednako kao i ljudi. Zamislite svoj život zatvoreni u dizalu gdje vam netko svaki dan baci malo neukusne hrane.

UNIŠTAVANJE OKOLIŠA

Za pašnjake se sijeku šume i prašume. Gotovo cijela Amazonska prašuma je u plamenu i pod rušenjem stabala kako bi se proizvelo još pašnjaka za milijune životinja čije se meso proizvodi za nezasitno tržište. Uništavanje tla i zagađenje vode također je jedna od posljedica stočarstva i industrijske poljoprivrede. 50% od ukupne svjetske potrošnje vode troši se u svrhu masovnog uzgoja stoke. Naime svaka životinja dnevno ispusti kilograme i kilograme fecesa, pomnoženo s milijardama životinja koje se trenutno nalaze u farmskom uzgoju - dobije se prilična brojka otpada koji završava u našim vodama. Stočarstvo je odgovorno za 61% emisije metana u Republici Hrvatskoj. Masovni uzgoj životinja uzrokuje veća zagađenja od svih automobila i tvornica zajedno jer plinovi koje životinje ispuštaju imaju gori učinak.

POTROŠNJA PRIRODNIH RESURSA

50% ukupne potrošnje vode otpada na uzgoj životinja za hranu. 80 - 90% proizvedenih usjeva daje se za prehranu životinja, čime se dobiva npr. svega 1 kg mesa na 200 kg krumpira. Tovljenjem životinja gubi se gotovo 90% ukupnih usjeva.

GLAD U SVIJETU

Kako potrošnja mesa zapadnih zemalja premašuje mogućnosti istih pri proizvodnji usjeva za proizvodnju mesa, te se zemlje moraju obratiti drugim zemljama (najčešće zemljama trećeg i četvrtog svijeta) za uvoz usjeva čime one ostaju uskraćene. Time u spomenutim zemljama nastaje nestašica hrane i glad zbog koje godišnje umire 60 milijuna ljudi. Ironično svjetski moćnici troše milijune dolara raspravljajući o gladi, a u isto vrijeme jedu ogromne količine mesa koje uzrokuju tu istu glad.

BOLESTI I UNIŠTAVANJE ZDRAVLJA

Meso proizvode od mrtvih životinja. Onog trenutka kad životinja bude ubijena počinje proces raspadanja (kao i kod svih drugih leševa) te se taj proces nastavlja i u ljudskom organizmu. Kako ljudski organizam nije predviđen za unošenje mesa i razgradnju istog brojne su posljedice po zdravlje onog tko ga konzumira. Osim toga, životinje pred klanje ispuštaju ogromne količine adrenalina što završava u ljudskom organizmu prilikom konzumacije mrtvog životinjskog tijela.

Također, te životinje tijekom uzgoja u obliku hrane dobiju znatne količine hormona za brži rast (od kojih često mišićno tkivo prebrzo raste a kosti pucaju), lijekove kojima ih se štiti od bolesti koje nastaju prilikom ovakvog uzgoja, a i razne oblike pesticida i herbicida kroz biljnu hranu kojom ih tove. Zato se meso naziva smrtonosnim koktelom pesticida, herbicida, hormona, antibiotika i adrenalina. Sve to ide potpuno besplatno uz svaki mesni obrok bez natpisa na ambalaži ili bez posebnih upozorenja.

Zašto onda jesti meso? Zar to nije logično pitanje? Nema razloga da ljudi jedu meso. Meso nema ništa što bi koristilo ljudskom organizmu a čega nema u vegetarijanskoj prehrani. Jesti meso čisto radi luksuza pomalo je suludo znajući da ono uzrokuje bol i patnju životinjama, uništavanje okoliša, glad u svijetu, potrošnju resursa i na koncu - bolesti i narušavanje zdravlja za konzumente. Braniti jedenje mesa jednako bi bilo branjenju pušenja kad bi pušenje uzrokovalo smrt životinja, uništenje okoliša, glad u svijetu i sve to u količini koju uzrokuje mesna industrija.

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting