Komentari udruge Prijatelji životinja na javnoj raspravi o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima 2020.

| More

Udruga Prijatelji životinja pozdravlja i podržava prijedlog izmjena članka 62. važećeg Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja kojima se građanima tijekom cijele godine potpuno zabranjuje prodaja, nabava, posjedovanje i uporaba za osobne potrebe petardi i rednika kategorija F2 i F3. Ova zabrana je logična i nešto što je većina građana dugo čekala, osobito ako se sjetimo da su petarde i prije bile u potpunosti i opravdano zabranjene te njihova ponovna upotreba nije niti trebala biti dopuštena.

Zahvaljujemo Ministarstvu unutarnjih poslova što je prepoznalo opravdanost dugogodišnjeg reagiranja građana i udruga koje upozoravaju na važnost zaštite zdravlja i života ljudi, a posebno djece i mlađih od 18 godina koji su redovito žrtve ozljeda zbog upotrebe petardi, kao i zaštite i smanjenja broja ozlijeđenih i smrtno stradalih kućnih i divljih životinja. Smatramo da ovaj Prijedlog Zakona predstavlja pomak prema miru i sigurnosti, odnosno zaštiti i ljudi i životinja, no i da je zabrana petardi i redenika samo prvi korak prema nužnoj zabrani svih pirotehničkih sredstava iz kategorija F2 i F3.

Naše primjedbe na prijedlog izmjena Zakona su sljedeće:
- podržavamo zabranu prodaje, nabave, posjedovanja i uporabe za osobne potrebe petardi i redenika kategorija F2 i F3 tijekom cijele godine
- predlažemo da se prodaja ostalih pirotehničkih sredstava iz kategorije F2 i F3 dopusti samo u razdoblju od 29. prosinca do 1. siječnja
- predlažemo da se uporaba ostalih pirotehničkih sredstava iz kategorije F2 i F3 dopusti samo u razdoblju od 31. prosinca (od 17 sati) do 1. siječnja (do 3 sata).

Zabranu petardi traži velika većina građana

Da zabranu svih vrsta petardi tijekom cijele godine podržava velika većina građana pokazuju i rezultati anketa koje su proveli internetski portali nakon najave javne rasprave o izmjenama Zakona. Rezultati anketa su sljedeći:

- na portalu hrt.hr 81 % građana odgovorilo je da podržava potpunu zabranu petardi

- na portalu net.hr 71,27 % građana odgovorilo je da podržava potpunu zabranu petardi tijekom cijele godine

- na portalu evarazdin.hr 73 % građana odgovorilo je da podržava potpunu zabranu petardi

- na portalu rijekadanas.com 82 % građana odgovorilo je da podržava zabranu petardi

- na portalu indeks.hr 81 % građana odgovorio je da treba zabraniti petarde

- na portalu jutarnji.hr 66 % građana odgovorilo je da podržava zabranu petardi

- na portalu sibenik.in 77 % građana glasalo je za zabranu petardi tijekom cijele godine.

Potaknuta brojnim slučajevima stradavanja životinja zbog korištenja petardi i dojavama građana o teškim reakcijama njihovih kućnih ljubimaca na buku petardi, naša udruga pokrenula je peticiju za zabranu petardi koju je dosad potpisalo oko 60 000 ljudi. Brojci od 60 000 tisuća potpisa pridodaje se još 3000 potpisa koje je skupio veterinar i voditelj Skloništa za životinje Virovitica Dražen Majetić, potaknut smrću svojega psa, člana obitelji, kojemu je otkazalo srce kada je izašao iz kuće u dvorište u trenutku kada je bačena petarda.

Iako smo prije šest godina pokrenuli inicijativu za zabranu petardi prvenstveno zbog stresova i ozljeda koje doživljavaju životinje zbog petardi, a koje svake godine odnose živote, s vremenom nam se javljao sve veći broj građana koji su navodili koliko petarde smetaju djeci, starijima i bolesnim osobama (oboljelima od PTSP-a, autizma, epilepsije, srčanih bolesti, starijim osobama, braniteljima, civilnim žrtvama rata...), kao i potpuno zdravim ljudima koji osjećaju uznemirenost i strah te žele prestanak terora i zakonsku zaštitu. Petarde psihički štete i ljudima koji moraju, umjesto proslave, svake godine provoditi blagdane i dočekivati Novu godinu zatvoreni u kući, sa spuštenim roletama, strepeći hoće li njihovi kućni ljubimci pod sedativima preživjeti pucanje ili će umrijeti od zastoja srca. Ukratko, petarde štete svima i treba ih zabraniti.

Koliko je želja građana za zabranom petardi velika i koliko su uporno tražili i čekali ovu zabranu tražeći da zaštita životinja i ljudi bude ispred interesa profita pokazuje i činjenica da su peticije za zabranu pirotehnike prethodnih godina i prošle godine organizirali i mnogi drugi i na internetu i u trgovinama za kućne ljubimce.

Uz Vladu RH, podršku zabrani petardi dalo je i devet ministarstava: znanosti i obrazovanja, turizma, zdravstva, gospodarstva, poduzetništva i obrta, poljoprivrede, zaštite okoliša i energetike te hrvatskih branitelja, a pridružili su im se i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Razlozi za zabranu petardi

Više je razloga za nužnost zabrane prodaje i korištenja petardi:

- zvuk petardi plaši i uzrokuje stres ljudima i životinjama

- korištenje petardi često dovodi do teških ozljeda ljudi i životinja

- petarde ostavljaju za sobom smeće na ulicama i zagađuju zrak

- petarde uzrokuju materijalnu štetu i financijski trošak.

Buka petardi prestravljuje životinje, ali i ljude

Zvuk ispucavanja petardi vrlo je neugodan i stresan osobito za bebe i malu djecu, starije i bolesne osobe (naročito srčane i druge bolesnike i oboljele od PTSP-a) te divlje životinje i kućne ljubimce izazivajući životinjama i smrt od infarkta. Eksplozije petardi i vatrometa izazivaju u mačaka i pasa, čiji je sluh daleko istančaniji od ljudskoga, panični strah i stres, zbog čega velik broj kućnih ljubimaca godišnje umre od srčanog udara, a mnogi skončaju pod kotačima automobila u pokušaju bijega od pucanja. Mnoge uspaničene životinje bježe iz dvorišta pokušavajući se zaštititi od buke nastale eksplozijama. Tijekom blagdana, skrbnici pasa prilikom šetnji često su prisiljeni psima davati sredstva za smirenje, a u to vrijeme našoj i srodnim udrugama građani u velikome broju prijavljuju nestanak kućnih životinja koje su pobjegle prestravljene od buke petardi.

Znanstvena istraživanja potvrdila su da glasni zvukovi imaju negativan učinak na kućne, domaće i divlje životinje. Velika razina buke može oštetiti njihov znatno osjetljiviji sluh od ljudskoga te izazvati psihički šok ili zastoj srca.

Kod čovjeka, zvukovi iznad 85 decibela mogu izazvati privremeni, ali i trajni gubitak sluha ako se radi o trajnoj izloženosti. Vatromet i petarde proizvode zvuk jačine između 120 decibela, čime se prelazi prag osjetljivosti, nerijetko i 130 decibela, kada se prelazi prag boli, pa sve do 175 i više decibela.

Takva kratkotrajna izloženost zvukovima visokog intenziteta kakve proizvode rakete i petarde može, osobito u slučaju nalaženja blizu petardi i druge bučne pirotehnike, dovesti do puknuća bubnjića ili oštećenja unutarnjeg uha, što ostavlja trajne posljedice na sluh. Ako petarda eksplodira blizu uha ili u zatvorenom prostoru, može prouzročiti rupturu i perforaciju bubnjića, što može dovesti i do potrebe da se ozljeda riješi operativnim putem. Osoba ima oslabljen sluh, bol i šum u uhu, a mogu se javiti i smetnje u ravnoteži, pri čemu može doći i do trajnog oštećenja sluha.

Također, iznenadni bljeskovi svjetla iznimno štete pticama koje noću slabije vide, a mogu oštetiti i ljudski vid.

Petarde plaše, ozljeđuju i ubijaju kućne životinje

Svake godine naša udruga bilježi mnoge slučajeve psihičkih šokova i stradavanja životinja zbog buke nastale bacanjem pirotehničkih sredstava. Prema podacima iz Italije, oko 5000 kućnih životinja godišnje umire od srčanog udara izazvanog eksplozijom petardi. Žrtve petardi su psi, mačke, ptice, ali i ostale životinje koje imaju daleko osjetljiviju sluh i vid od ljudi. Prestrašeni eksplozijama petardi, u vrijeme blagdana mnogi psi i mačke bježe u panici daleko do svojih domova pokušavajući izbjeći njima nepodnošljivo jake zvukove pucanja, pri čemu često skončavaju živote pod kotačima vozila. Dok neke kućne životinje bježe iz svojih domova, neke zbog straha uopće ne mogu normalno funkcionirati, prošetati se niti jesti, pa su njihovim ljudima jedini izlaz sredstva za smirenje.

Mnogi se sjećaju kada je 2013. godine u Galižani kod Pule netko stavio petardu u usta psu Mišku nanijevši mu stravične ozljede zbog kojih je morao biti eutanaziran. Iste godine na zagrebačkom Vrbiku kujica Beba bila je žrtva petarde bačene u dvorište obiteljske kuće koja je eksplodirala i raznijela nesretnom psu donju čeljust, polovicu jezika, njušku i izbila joj jedno oko. Njezina skrbnica opisala je kako je Beba cvilila i plakala od boli i da je morala, zbog težine ozljeda, biti eutanazirana.

Unatoč apelima da se pirotehnika ne koristi u blizini životinja, Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu sklonilo je s ulica između Božića 2017. i Sveta tri kralja 2018. dvadeset i jednog psa koji su se udaljili od skrbnika zbog pucnjave pirotehnikom. Među njima bilo je četrnaest mikročipiranih te su brzo vraćeni skrbnicima, a ostali su ostali u skloništu. Iz Dumovca su izvijestili i da su opazili na društvenim mrežama da si građani međusobno pomažu u potrazi za psima koji su iz dvorišta pobjegli zbog straha od pirotehnike pa je nekoliko desetaka pasa tako brzo pronađeno zahvaljujući dobrosusjedskim odnosima. Pravi broj stradanja pasa, mačaka te ptica i drugih divljih i domaćih životinja zbog petardi teško je utvrditi jer samo manji broj slučajeva završi u skloništima ili bude zabilježen u medijima.

Vatrogasci Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Osijek na samu Novu godinu 2018., dva sata poslije ponoći, intervenirali su zbog psa koji je bježeći od pucnjave preskočio ogradu i zaglavio se između ograde i zida. Vatrogasci su kliještima prerezali žicu i spasili uplašenoga psa te su apelirali na sve građane koji imaju kućne ljubimce da u vrijeme novogodišnjih blagdana pomognu svojim ljubimcima jer psi imaju nekoliko puta razvijeniji sluh od čovjeka.

Na željezničkoj pruzi u Dugoj Resi nakon Nove godine pronađen je leš psa u tipu tornjaka kojemu se oko vrata nalazio ostatak lanca s kojega se otrgnuo. Njegov skrbnik tražio ga je nakon što je pas pobjegao bojeći se petardi i pucnjeva te je skončao od udara vlaka.

31. 12. 2018. u naselju Vranovci u općini Bukovlje u Brodsko-posavskoj županiji pas nepoznatog skrbnika umro je od srčanog udara izazvanog pucanjem petardi. Istoga dana u Splitu su dva mala psa umrla od srčanog zastoja zbog petardi, a jedan je ozlijeđen od petardi. Mediji su objavili i da je pas Loki, prestrašen pucnjavom petardi, pobjegao dan prije dočeka Nove godine, a pronašli su ga nakon nekoliko sati mrtvog zbog zastoja srca.

Na samu Novu godinu 2019. i osmogodišnja kujica Angie iz općine Vinica umrla je od zastoja srca zbog pucnjave petardi.

Krajem 2019. godine nepoznata osoba iz okolice Osijeka gurnula je psu Kiri petardu u analni otvor. Nakon četverodnevne agonije i mučenja, unatoč trudu veterinara, pas je podlegao stravičnim ozljedama.

30. 12. 2019. Splićani su pronašli mladoga mačka u užasnom stanju, s teškim ozljedama glave, očiju i njuške zbog nečijeg iživljavanja s petardama. Njuškica mu je bila crna, glava otečena, oči slijepljene, nije reagirao na zvukove kada ga se zove, a inače je odmah dolazio. Žena koja ga je pronašla rekla je da je mačak pitom, kastriran i puno ljudi ga hrani, no trpi tolike bolove da ga nisu uspijevali uhvatiti i odvesti veterinaru jer je bježao čim bi mu se netko približio.

Sredinom siječnja 2020., dakle u vrijeme kada je korištenje petardi protuzakonito, u mjestu Kula na psa Garu, koji ima svoje skrbnike, netko je vjerojatno bacio petardu jer mu je od siline pucnja ispalo oko.

Našoj udruzi svake godine javljaju se građani koji su sa svojim obiteljima dočekali Novu godinu u tuzi zbog smrti njihovih četveronožnih članova obitelji koji su preminuli od srčanog udara zbog pucanja petardi. No, i kada nema (smrtonosnih) ozljeda zbog petardi, ono što je pojedincima zabavno životinjama je noćna mora. Iz godine u godinu sve više ljudi fotografira i snima te objavljuje na društvenim mrežama reakcije svojih pasa i mačaka na buku petardi. Zaista je uznemirujuće vidjeti životinje izložene takvoj razini stresa, straha i panike. Psi i mačke, prestravljeni bukom pirotehnike, dobivaju simptome paničnog napada, skrivaju se ispod stolova i kreveta, uznemireni su, drhte, psi laju i cvile, nekontrolirano dišu, odbijaju jesti i izaći obaviti nuždu, obavljaju nuždu po stanu, pa njihovi skrbnici redovito dočekuju Novu godinu zatvoreni s njima u kupaonici, s navučenim zastorima i roletama, a mnogima moraju dati sredstva za smirenje kako bi preživjeli blagdane. Ako i izvedu pse da obave nuždu, to su kratke šetnje, pri čemu se psi trgaju s povodaca čim čuju buku petardi, mnogi pokušavaju pobjeći (i uspijevaju), a uplašeni mačke i psi ponekad pokušavaju iskočiti kroz prozor, bez obzira na kojem su katu.

Brojna svjedočanstva građana zorno opisuju traume koje proživljavaju životinje tijekom bacanja pirotehničkih sredstava:

- „Predvečer sam otišla do grada i našla ju naguranu između WC-a i kade. Nosim ju s druge strane zgrade, spustim samo da obavi svoje i onda svaki put grune i bježi pred ulaz... ostatak vremena treskavica u kupaonici...” (N. K. G.)

- „Ja sam upravo Dona na uzici doslovno izvukla u vrt jer nije piškio satima. Toliko se otimao i skakao, pokušavao izvući iz ogrlice da sam odustala.” (I. V.)

- „Ja nemam prostoriju bez prozora. Boo luduje, normabel mu nije pomogao. A onda počnu i ostali trčati i lajati, sudarati se i gristi. Noćas je precvilio, sline mu cure… ne znam kako ću preživjeti ove dane.” (J. F.)

- „Albu će moji sutra odvesti na vikendicu jer ne ide ni na WC, boji se hodati vani. Prestrašno. Osjećam se nemoćnom i ne znam kako da joj pomognem.” (L. B.)

- „Meni je veterinar rekao da ako bude panično, da joj se smije dati normabel od 2 na 17 kg. Nije neka utjeha, ali barem će se umiriti. Znam da ne možeš svaki dan to psu davati, ali za kritične situacije meni je bilo bolje to nego još jedan moždani udar.” (I. Ž.)

- „Nažalost, i Gral naš pokojni Argentinac bojao se strašno, bio je izbezumljen, doslovce, prestravljen sve godine nakon što su mu neka djeca preko ograde u dvorište bacila hrpu petarda zvončića na njega. Čekali su da ja uđem u kuću dok me on čekao u dvorištu da idemo u šetnju i perfidno ga napala petardama... Od tada nikada mira. Eto u kakvom društvu živimo.” (L. R.)

- „Naše tzv. novogodišnje slavlje opet se pretvorilo u noćnu moru jer je Lota imala nove epileptične napade. Svake godine kada krenu detonacije petardi ponavlja se isto, a mi strepimo hoće li doživjeti sljedeći dan. Puštamo glazbu da maskiramo pucnjavu, pričamo i nastojimo ne reagirati na buku, ali ona se trese dok ne krene napad, ponekad i više njih tih nekoliko dana koliko traje pucnjava. Od sredine prosinca do početka sljedeće godine živimo pod velikim stresom zbog nje, a ni nama nije ugodno slušati ratne igre koje divljaju vani.” (I. S.)

- „Moja maca Lara dočekala je Novu puzeći po podu od straha. U jednom trenutku kada je puknulo blizu naše kuće obavila je veliku nuždu na podu u sobi, prestravila se. Poslije Nove godine i dalje je danima bila pokunjena i skrivala se po kutovima i na stolcu ispod kuhinjskoga stola.” (I. K.)

- „Ne volim petarde od malena. Od kada imam pse svaka Nova Godina mi je strašno mučna i jedva čekam da prođe. Iz priloženog videa možete vidjeti i zašto. Moja pesica Mimi koja se panično boji pucnjave više ne čuje, ali osjeti detonacije, a i miris u zraku. Jučer je imala tri napada, danas tri napada. Kod veterinara idemo, lijekovi se piju. Molim sve moje facebook prijatelje, dijelite... Neka svi vide epileptične napade uzrokovane petardama. MRZIM NOVU GODINU„ (D. V.)

- „Naši dočeci Nove godine. Zabarikadirani u kupaoni uz tranzistor i vodu puštenu na najjače.” (Ž. V.)

- „Breza...živimo u kupatilu... danima... srce udara na 100...” (N. K. G.)

- „Čuvamo se..zatvoreni prozori i televizija pojačana..i dalje trza na svaki zvuk petarde.” (K. P.)

- „Ista stvar. Susedi vikendaši sad mi kažu da neće petarde, samo veliki vatromet. Živjeli! Idem sa setericom do frendice i zatvorit ćemo se s normabelom u neku sobu...” (Z. V.)

- „Dobro došli u zemlju gdje se sreća sto odlazi jedna godina ispoljava na način bombardiranja gradova, mjesta i sela jer je za nekoliko minuta početak druge neke godine! Really? Moj pas koja tresući se i dahtajući od nabijanja srca ''ozareno'' sa mnom čeka završetak lakrdije!” (S. P.)

- „Čak i kod mene u planini je grmilo. Možeš zamisliti kako je obuzdati šestoro pasa koji skaču i bježe kao ludi.” (Lj. R.)

- „Zabila se u moju robu pa je malo mirnija. Van ne želi.” (N. Č.)

- „Moja je pod stolom.” (I. H. H.)

- „Mačak mi je bio toliko prestravljen da je puzao po kući od straha.” (D. J. B.)

- „Moj mačak Snoopy jedva preživio tek je danas malo došao sebi sakrivao se u kupatilo na ormarić i tamo jadničak spavao.” (J. C.)

- „Ja sam u pol noći pustila muziku do kraja...zamotala peseka, tako sam uspjela da se ne trese...to sam ja i ostali koji mogu skloniti svoje ljubimce na sigurno, brinu me oni napušteni siročići kao i pojedinci koji ih imaju kao igračku.” (R. S.)

- „Kako mogu slaviti kad držim dva psa koja drhte isplaženih jezik, A da se bojim da im srce ne pukne, a dala sam im i tablete, strašno.” (Lj. K.)

- „Melita se trese kao list na vjetru... Opet smo Novu dočekale u zagrljaju na podu. Ona prestravljena od petardi a ja u strahu za nju.” (M. V.)

- „Naš je spavao u kući, i svake dvije minute je cvilio, i tresao se cijelu noć... U jednom trenu se bio potpuno ukočio od straha.” (A. Č.)

- „Pas je povraćao od stresa, a dvorište mi je puno dijelova petardi.” (T. P.)

- „Moj je u kući s nama ali je cijela drama kad počnu petarde psi imaju puno bolji sluh od ljudi tako da ne pomaže ni glasna glazba. Jedino se malo smiri dok ga mazim i držim ruku na njemu i onda se sav trese. Tako da se ljubitelji pirotehnike vesele mi tješimo sebe i svoje ljubimce. Nisu u pitanju samo psi mačke koje uživaju vani ne izlaze po cijeli dan i noć i stalno su uz mene zbog petardi.” (B. S.)

- „Naša Mara bude s nama u kući mazimo je cijelu noć i opet se trese.” (L. M.)

- „Moja Heidi je s nama u kući, ali svejedno je to strah neopisiv, čak ne želi ni u dvorište, a nuždu trpi od jučer... Sretna Nova!” (R. B.)

- „Naš Damir nije išao van 24 sata... nije nikakvu nuždu obavio jadan jer neće u stanu, odbio je piti i jesti da ne mora van.” (N. J.)

- „Naša maca Lina sakrila se iza fotelje i ni makac.” (Z. V.)

- „1 pas mi živi u kadi i ne jede i ne pije, drugi je malo bolji, a srne na livadi ne znaju gdje će.” (P. S. L.)

- „Susjeda starije dobi skoro infarkt dobila, pas mi ko luda po kući trči ne zna gdje se sakrit i trese se kao da je centrifuga.” (Đ. P.)

- „U Satnici su tri psa nastradala od petardi. Nije to veselje kad ti ljubimac urla od straha ili se zabije u žicu.” (S. P. H.)

- „Moja bliska prijateljica prije nekoliko godina šetala je parkom sa svoja dva psa na Silvestrovo. Zbog eksplozije izazvane petardom jedan joj je pas na mjestu oglušio, a drugi je nakon dva dana uginuo od posljedica zastoja srca.” (A. B.)

- „Prije nekoliko godina, nakon jedne uobičajeno zaglušujuće novogodišnje noći, pronašli smo našu mačku u travi ispred kuće. Ležala je na trbuhu, ukočena poput vrtnog patuljka. Činilo se kao da spava.” (M. V. I.)

- „Prošle zime je moj pas, inače naš veliki miljenik i član obitelji, izašao iz kuće u dvorište točno u trenutku kada je bačena petarda. Srce mu nije izdržalo i on je umro.” (dr. vet. med. Dražen Majetić, voditelj Skloništa za životinje Virovitica)

- „Pred tri godine, preminula je i ona. Uvijek voljena i nikad prežaljena, ova predivna curica bila je dio naših šapica. Dok se pucalo, skrivena u jedini zaklon koji je imala, svoju kućicu u mračnom Predavcu, njezino malo srce ju je izdalo. Strah je bio jači od nje i ona je zauvijek sklopila svoje okice zbog nečije zabave. Njeno ime bilo je Panda. Vaša zabava, njihova je noćna mora! Reci NE petardama, iz ljubavi prema svojim prijateljima!” (udruga Vau Vau)

- „Svaki doček Nove godine veterinari moraju intervenirati. Cijeli naš azil je na tabletama za smirenje. Mnogi misle da naši psi ne čuju toliko glasno petarde i vatromet jer smo smješteni izvan Osijeka. No, to nije točno jer svi zvukovi dolaze do njih preko Drave.” (Ivana Crnoja iz Udruge Pobjede koja vodi osječko sklonište za napuštene životinje)

- „Imamo sedam stotina pasa i nemoguće je svima dati lijek za smirenje. Psi su izvan sebe od straha. Neki pokušavaju pobjeći pa se ozlijede. Nakon vatrometa u ponoć do dva ujutro psi se ne mogu smiriti.” (Aleksandra Hampamer, voditeljica azila u Čakovcu)

Ovo su samo neki od komentara koji ilustriraju što sve proživljavaju kućne životinje i njihovi ljudi u doba godine koje bi trebalo biti najmirnije i najveselije, a uzrokuje tolike patnje životinja i ljudi koji skrbe o njima.

U članku objavljenom 31. 12. 2019. na Telegram.hr, novinarka Petra Smoljak piše:

„Imam doma dva psa koji se panično boje petardi i svake godine imamo frku oko Božića i Nove godine. Kombiniramo da je uvijek netko s njima doma, a na Staru godinu ih nikada ne ostavljamo same. Njih dvoje se oduvijek boje petardi, a Luna se boji i glasnih zvukova općenito. Grmljavina je potpuno izbezumi, ali sada kada je starija bar slabije čuje.

I Neron se još kao beba bojao glasnih zvukova. I kad god je vani vatromet ili netko baca petarde on dojuri u dnevnu sobu trese se i pokušava se zavući ispod stolića za kavu. Iako je duplo veći od tog stolića uspije mu to i onda zaboravi da je ispod, digne se i usput ga odnese na leđima. I onda mi lovimo čaše i ostale stvari koje krenu padati, tako da zna biti i komike u tim situacijama. Dogodilo se nekoliko puta da nismo bili doma i kad smo se vratili našli smo ga sirotog u kutu kupaone kako se trese. Tamo se iz nekog razloga osjeća sigurnijim. Inače uvijek bude prvi na vratima i sretno nas dočekuje, ali ako ga nađemo tako u kupaoni ili kako skrušeno ide prema nama i potiho cvili znamo da su negdje u blizini padale petarde ili je bio nekakav vatromet. Životinje se za vrijeme trajanja buke boje za svoj život i ne možeš im objasniti da im neće biti ništa i da su na sigurnom. I zato ih za Novu godinu pokušavamo maksimalno animirati. Pojačamo glazbu, spustimo rolete i čagamo s njima, ali to nažalost samo kratko vrijeme pali.

A kako je nama s dva psa koja se boje? Pa, gledaš to mučenje u duplo. Oboje se sklupčaju u dnevnom boravku i niti jedan od njih ne cvili. Kao da zanijeme od straha. Mi pokušavamo ne raditi big deal oko toga da se što prije smire. Luna se ne trese toliko, ali počinje jako glasno dahtati, kao da hiperventilira. I kako je već jako stara, nije mi nimalo svejedno što će ponovno doživjeti taj stres. Pokušali smo ih smiriti na sve moguće načine, ali nije im ništa pomoglo...

I zato ih i po nekoliko tjedana prije Nove godine ne izvodimo na duge šetnje. Nekada siročići oklijevaju izaći i u dvorište. I samo stoje pred vratima i nećkaju se. I ne pomaže im niti keksić kada uđu u stanje panike. Istu stvar proživljavamo i kada je Festival vatrometa ljeti na Bundeku. Jedne godine potpuno smo zaboravili da se održava taj festival i otišla sam navečer s Neronom u šetnju. I baš kad smo se udaljili od kuće počeli su ispaljivati vatromet. Držala sam ga na lajni i on se siroti toliko prepao da me potegao i nekako se omotao lajnom oko obližnjeg stupa, a ja sam dobila po ruci. To je baš bila panična reakcija, a inače je smireni pas koji sluša svaku komandu. Međutim, kada uđe u stanje panike ne čuje više ništa. U tom trenu samo bezglavo juri prema doma.

Mislim, ni nama nije ugodno kada slušamo tu buku, a zamislite kako je njima? Ne kužim ljude kojima je to fora. To mi je potpuno nepojmljivo. Dakle, nama koji znamo što su petarde nije ugodno, a kako je tek njima koji ne znaju što se događa.

Evo, nedavno sam čula sam da je jednoj gospođi pas od nekih pet godina uginuo od infarkta. Toliko se preplašio da mu je siročeku otkazalo srce, a kad smo slagali galeriju preplašenih životinja na Telegramu, jedna je žena poslala fotku svoje prestravljene mačke. Zamotala se u deku i drhtala sve dok petarde nisu stale. Javio nam se i vlasnik jednog starijeg jack russella kojeg svake godine mora sedirati kako bi i spavao sa sve četiri u zraku za vrijeme pucnjave. Taj pas ima problema sa srcem i mora mu se pomoći Normabelima. S tim da se to naravno radi uz vodstvo veterinara koji određuje točnu dozu i vrstu tablete.”

Osim životinjama koje imaju skrbnike, petarde su noćna mora i za pse i mačke u skloništima za životinje koja često bilježe i smrtne slučajeve zbog ispucavanja petardi.

Veterinari: stres zbog petardi kao okidač bolesti

Doc. dr. sc. Martina Crnogaj sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta upozorila je na zdravstvene posljedice za životinje izazvane bukom petardi: „Petarde definitivno mogu biti uzrok velikog stresa kod naših ljubimaca. Bitno je znati da takav kroničan stres može pogoršati njihove kronične bolesti, a isto tako može biti i okidač nekih akutnih bolesti.”

Dr. vet. med. Sunčica Ana Veldić kaže: „U ovo doba godine ekstremno raste prodaja sredstava za smirenje za kućne ljubimce. Zatajenje srca može češće pogoditi pse koji već imaju predispoziciju za bolesti srca, a to su pasmine sa skraćenim dišnim sustavom, poput mopseva ili buldoga. Češće se susrećemo s pojavom bijega pasa uslijed doživljenog šoka. S obzirom na njihov višestruko osjetljiviji sluh od ljudskog, u trenutku kad ljubimac čuje pucanj ili eksploziju, događa se uobičajena reakcija straha. Obično životinje ubrzano dišu, tresu se ili bježe, što su sve znakovi paničnih napadaja. Vaš ljubimac iznenadnu i prodornu buku percipira kao napad. Kad izvor napada nije vidljiv, kao što nije vidljiv u ovom slučaju, u prirodi vašeg ljubimca jest da bježi.”

Zakon zabranjuje bacanje petardi na životinje

Zakon o zaštiti životinja (NN 102/2017) propisuje da je zabranjeno životinjama nanositi bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima. Također, isti Zakon zabranjuje bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje, što znači da je zakonodavac još prije nekoliko godina prepoznao petarde kao učestalo sredstvo za nanošenje ozljeda životinjama. Za fizičke osobe koje počine taj prekršaj propisana je novčana kazna od 10 do 30 tisuća kuna. Unatoč tome, jedino potpuna zabrana petardi može spriječiti ponavljanje mnogih tužnih slučajeva životinja koje su smrtno stradale od infarkta izazvanog petardama ili su, prestravljene bukom, poginule pod kotačima automobila. Takve slučajeve građani nemaju kome prijaviti, pa zaštita ljudi i životinja leži upravo u vraćanju zakonske zabrane uporabe petardi. Zakon o eksplozivnim tvarima zabranom petardi stoga čini veliki korak i prema smanjenju broja slučajeva zlostavljanja životinjama petardama i drugim pirotehničkim sredstvima, što je nemoguće spriječiti dokle god se petarde mogu slobodno kupiti u trgovinama.

Riječ teror najbolje opisuje situaciju od dana kada počne prodaja petardi pa do poslije Nove godine. To je vrijeme tijekom kojega smo svi izloženi ratnoj atmosferi – pucnjevima i buci sa svih strana, i po danu i po noći, od čega ne možemo pobjeći niti se zaštititi. Osim što je ispucavanje petardi obijesno i bešćutno iživljavanje nad ljudima i životinjama, ono je i kršenje javnog reda i mira, i kao takvo korištenje petardi nikada nije niti smjelo biti dopušteno! Naime, prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira: „Prekršaji protiv javnog reda i mira su djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad i normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanja građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.” Iz navedene definicije očito je da je Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja u koliziji sa Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira u dijelu gdje dopušta ne samo prodaju i korištenje petardi, nego i ostalih eksplozivnih sredstava iz kategorija F2 i F3, kao i kategorije F4. Nelogično je da bi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira vrijedio tijekom cijele godine i ako netko baci petardu npr. u lipnju, tada je to prekršaj u oba spomenuta Zakona, a ako to napravi 28. 12., u tom slučaju to nije remećenje javnog reda i mira. Stoga, ne samo da bi trebalo potpuno zabraniti petarde nego i sva druga bučna i opasna pirotehnička sredstva koja uznemiruju ljude, ometaju im normalan način života i kretanje po ulicama te ugrožavaju i sigurnost ljudi i imovine.

Petarde plaše, ozljeđuju i ubijaju divlje životinje

Tijekom divljanja petardama strada i velik broj ptica koje lete dezorijentirane, u panici se zabijaju u zgrade i prozore te padaju ozlijeđenih glava i slomljenih vratova (reakcije ptica na vatromet mogu se vidjeti ovdje.

Dr. sc. Irena Petak, savjetnica za ponašanje životinja, u članku navodi da su za ptice koje noću slabije vide (osim sova), osim buke, uznemirujući i iznenadni bljeskovi svjetla u noći, a posebno veliki stres izaziva im nepredvidivost kada i odakle će buka petardi i bljesak doći, zbog čega doživljavaju zbunjenost, tjeskobu, strah, stres i paniku: „Kada se prestraše od pucnjave i bljeskova, ptice polijeću u noć i nekoordinirano lete, zalijeću se u kuće, automobile, zgrade, drveće, pa čak i jedne u druge, osobito kada nema mjesečine ili kada je magla. Ptice koje se sudare u zraku ozbiljno se ozlijede (zadobiju ozlijede vrata i lubanje), tim više što one lete mnogo brže nego što čovjek trči. Tako ozlijeđene potom padaju s visine na tlo, pa se zbog udarca o tlo još povećava smrtnost. Osim toga, dio ptica odleti prema moru, predaleko da bi imale snage vratiti se.”

Dr. sc. Irena Petak upozorava i da pucanje i vatromet u proljeće uzrokuju dugoročne posljedice, da ptice i mali sisavci napuste gnijezda, i time ostave svoje mladunce izložene svemu, od pothlađivanja do predatora: „Neki se više ne vrate u svoja gnijezda. Panika može ponekad uzrokovati takvu dezorijentaciju da roditelji divljih životinja ne mogu locirati svoja gnijezda i njihovi mladunci ne prežive. Oni koji se pak vrate, snose posljedice stresa, mršave, tromiji su i loše spavaju tjednima nakon vatrometa.”

Naglašava i da petarde i vatrometi povećavaju broj prometnih nesreća u kojima su ozlijeđene životinje jer prestrašene životinje u bijegu mogu istrčati na prometnice: „Automobil će usmrtiti neku manju životinju, no velika životinja poput jelena i divlje svinje može prvotno preživjeti udarac i još dugo patiti. Posebno je ovo štetno za trudne košute. Uz to, sudar s takvim životinjama može uzrokovati oštećenje vozila i stradanje ljudi u prometu… Posljedično, u doba godine kada se više puca, skloništa za divlje životinje dobivaju više poziva da zbrinu ranjene životinje.”

Petarde plaše i opasne su i za životinje zatočene u zoološkim vrtovima i na farmama. U zoološkom vrtu u Krefeldu na zapadu Njemačke 1. 1. 2020. smrtno je stradalo 30 majmuna, letećih pasa i egzotičnih ptica u požaru izazvanom uporabom letećih lampiona.

Petarde plaše, ozljeđuju i ubijaju ljude

Svake godine, najviše u doba novogodišnjih blagdana, svjedočimo primjerima teških ozljeda ljudi, naročito djece, i životinja zbog korištenja petardi i druge pirotehnike.

Visoka temperatura, iskre i kemikalije koje nastaju sagorijevanjem pirotehničkih sredstava mogu biti opasni, pri čemu su najčešće ozljede šaka i prstiju, lica i očiju. Ako petarda eksplodira blizu očiju, može zbog opeklina i čestica petardi ili raketa dovesti do oštećenja oka, pa i do sljepoće. S obzirom na to da su petarde zapravo kao male bombe, ako petarda eksplodira u ruci, može raznijeti prste i stvoriti opekline visokoga stupnja. Takve duboke ozljede teško oštećuju živce i tetive, pri čemu nakon nekoliko dana dolazi do odumiranja tkiva zbog čega je nužno izvesti nekoliko slojeva djelomičnih amputacija. U otvorene ozljede ili rane mogu ući bakterije i izazvati infekciju. Ovisno o obilnosti krvarenja i težini ozljede, ponekad je nužno ranu kirurški obraditi.

Osim petardi, opasna su i druga pirotehnička sredstva iz kategorija F2 i F3 koja su i dalje dopuštena. Primjerice, rakete, vatrometne kutije i bengalke često dovode do opeklina, najčešće prvog i drugog stupnja, no, ovisno o vrsti i snazi pirotehničkoga sredstva, može doći i do opeklina četvrtoga stupnja.

Službeni podaci MUP-a su da je tijekom ovogodišnje akcije „Mir i dobro” (2019./2020.) 14 osoba ozlijeđeno (tri teške tjelesne ozljede i 11 lakih), od čega je šestero djece lakše ozlijeđeno.

Tijekom prošle akcije (2018./2019.) ozlijeđene su 23 osobe, među njima i šestero djece od koje je petero njih bilo mlađe od 14 godina, a najmlađe je imalo samo četiri godine!

Tijekom akcije provedene 2017./2018. policija je zabilježila 16 ozlijeđenih osoba (četiri teške tjelesne ozljede i 12 lakih) od čega jedno dijete koje je imalo teške tjelesne ozljede.

Tijekom akcije provedene 2016./2017. zabilježene su 34 ozlijeđene osobe (osam teških tjelesnih ozljeda i 26 lakih) od čega 20 djece za koje je zabilježeno 5 teških i 15 lakših ozljeđivanja, među kojima izdvajamo: ozljede glave 12-godišnjeg djeteta, teška ozljeda šake 15-godišnjakinje, ozljede prstiju 10-godišnjeg djeteta, ozljeda šake 9-godišnjeg djeteta, teško ozlijeđena šaka 21-godišnjega mladića…

1. 1. 2015. netko je bacio s balkona u Slavonskom Brodu dva sata poslije ponoći petardu koja je eksplodirala 12-godišnjoj djevojčici ispred lica nanijevši joj teške ozljede oka i gubitak vida. Na tu Staru godinu i u novogodišnjoj noći diljem Hrvatske od petardi je ozlijeđeno najmanje desetero maloljetnika. U šibenskoj su bolnici primili troje djece, a teško su ozlijeđena i dva muškarca s područja Zagreba koja su ostala bez prstiju.

1. 1. 2011. 11-godišnji dječak iz Slavonskog Broda zadobio je 60 postotne opekline tijela nakon što je bacio petardu u kantu sa benzinom koji se zapalio.

Najmlađe dijete koje su zaprimili u Kliniku za dječje bolesti u Zagrebu zbog ozljede od pirotehnike imalo je samo 15 mjeseci! Dječjim kirurzima te bolnice ostao je u sjećanju i slučaj teške ozljede šake kod 19-mjesečnog dječaka kojemu je djed dobacio petardu očekujući da će i on imati reflekse i da će ju baciti, no dijete nije znalo što s tim raditi.

Pri proslavi Nove godine 2019./2020. jedna osoba poginula je u Italiji, jedna u Francuskoj, brojne su ozlijeđene petardama. Samo u Berlinu hitne službe zabilježile su 22 ozljede zadobivene na rukama od uporabe pirotehnike, od kojih su dvije završile amputacijama.

45-godišnjaku iz mjesta kod Trilja dva dana prije Nove godine 2020. prilikom detonacije petarde teško su ozlijeđene ruke, ramena i lice, zadobio je teške opekotine i rasjekotine, zbog čega je završio na operaciji. Sredinom prosinca, kada je upotreba petardi bila zabranjena, na otoku Hvaru maloljetniku je amputiran jedan prst zbog ozljeda koje je zadobio nakon aktivacije petarde. I u susjednoj Srbiji 24-godišnji mladić ostao je u novogodišnjoj noći bez obje šake nakon što mu je u rukama eksplodirala petarda. Ima i niz rana na licu, oštećeni su mu ušni bubnjići i ima ozljede na oba oka. Ozljede su toliko teške da bi nasmrt iskrvario prije dolaska u bolnicu da mu prijatelji nisu podvezali obje ruke iznad zgloba šake.

Petarde štete bolesnim ljudima

Osim što petarde mogu ozlijediti, buka koju stvaraju nije pogubna samo za životinje nego i za ljude, osobito za malu djecu, starije osobe, bolesnike, osobe koje boluju od epilepsije, srčanih bolesti i PTSP-a.

Miris punjenja pirotehničkih sredstava i zvuk petardi mogu potaknuti ponovno proživljavanje ratnih trauma, a osobe koje pate od PTSP-a ugrožene su i zato što češće obolijevaju od kardiovaskularnih i malignih bolesti, metaboličkog sindroma, bolesti ovisnosti, a, nažalost, ni samoubojstva nisu rijetkost. Sve to može se izbjeći jer je bacanje petardi i druge pirotehnike zabava koja mnoge podsjeća na ratno stanje, osobito one koji su proživjeli strahote rata i gubitak bliskih osoba.

To najbolje ilustrira jedan od e-mailova koje je primila naša udruga, a kakvih je mnogo:

„Moj brat (55 god) je hrvatski branitelj, dragovoljac i HRVI, ali ne zbog kičme (kao mnogi) već je ranjen na prvoj crti topovskom granatom koja je njegovog suborca i prijatelja ubila. Evo, sastali smo se da s njegovom obitelji zajednički dočekamo Novu godinu.

Međutim od ove bjesomučne pucnjave koje smo žrtve neprekidno već tjedan dana, naše slavlje je propalo. Brat je ponovno proživio pucnjavu u kojoj je poginuo njegov prijatelj (umirovljen je zbog PTSP-a), i kako se nije mogao smiriti bili smo primorani pozvati pomoć. Dobio je injekciju za smirenje i sada spava. Moj mali unuk kojem je sutra 1. rođendan stalno plače i izvan sebe je od te pucnjave, a naši peseki su izbezumljeni od straha. Kakvi smo mi to ljudi. Bešćutni i sebični. U ovoj zemlji nema empatije niti najmanjeg suosjećanja prema drugim bićima koja se boje, koja su izbezumljena od pucnjave. Zašto se dozvoljava da netko slavi gruvajući dok drugi zbog tog divljaštva završavaju na hitnoj?

Ja imam preko 60 godina. Moja obitelj i ja oduvijek smo izuzetno držali do Božića i slavili Novu godinu. U crnom komunizmu nije se pucalo, i moram reći da su ti Božići bili prelijepi, nježni, tihi, slušale su se božićne i starohrvatske pjesme, a Nove godine slavili smo veseleći se i plešući. Nitko se nije bojao.

Danas moj brat spava sediran, moj unučić je od straha i uznemirenosti već dva puta povraćao a pesekima smo dali tablete za umirenje. U ovoj zemlji uvijek netko živi na račun drugoga, pa eto i veseli se na račun drugoga. I baš ga briga, važno da se on zabavi. Čak je i u Italiji zabranjena ovakva divljačka pucnjava jer su ljudi shvatili da zabava manjine nije vrijedna straha ostalih.

Sretna Vam Nova godina. Nadam se da Vi slavite sa svojom obitelji. Ja sjedim uz mojeg brata i s njegovom suprugom i sinovima smo u komornoj atmosferi. Za dragog Boga podignite svoj glas, zauzmite se da se svi u miru i bez straha veselimo.” (G. P., 31. 12. 2017.)

No petarde smetaju i brojnim drugim žrtvama PTSP-a, koje nisu povezane s ratom. Psihijatar dr. Zlatko Crkvenčić upozorava da buka i bacanje petardi mogu izazvati postraumatski stresni poremećaj: „Ako vam netko na trgu ili u crkvi baci pod noge petardu, a ne očekujete to, onda kad to grune, imate osjećaj da vam je život ugrožen. I vrlo često, nakon jedne takve pucnjave i bakljade, ljudi su često mjesecima napeti i reagiraju stresno na svaki šum ili iznenadni zvuk.”

Svi ovi primjeri vrlo jasno ilustriraju zašto snažno podržavamo i tražimo zabranu petardi tijekom cijele godine. Smatramo da je psihička patnja ljudi i životinja koju uzrokuje pirotehnika nepotrebna, da je i jedno ozlijeđeno dijete previše, i jedan ozlijeđeni pas je previše, kao i stradale ptice i druge divlje životinje. Nečiji način zabave nije niti može biti opravdanje za tuđu patnju.

Petarde stvaraju smeće i zagađuju zrak i vodu

Osim straha i ozljeda koje izazivaju u ljudi i životinja, petarde ostavljaju za sobom mnogo smeća na ulicama (karton, drvo, glina, plastika…) i zagađuju zrak povećavajući u novogodišnjoj noći koncentraciju otrovnih čestica.

Organizacije za zaštitu okoliša već godinama apeliraju na građane da se suzdrže od kupovine pirotehničkih proizvoda zbog velike količine štetnih mikročestica. Naime, meteorološke službe upravo zbog ispucavanja pirotehnike u novogodišnjoj noći bilježe najviši stupanj zagađenja mikročesticama.

Mnoge ptice imaju dišne probleme i umru od trovanja koje je posljedica ispucavanja pirotehnike, s obzirom na to da se pri sagorijevanju proizvode sumporov dioksid, dušikov oksid, teški metali i drugi štetni spojevi koji zagađuju zrak i vodu. Kemikalije iz petardi pri sagorijevanju proizvode otrovne plinove koji u visokoj koncentraciji mogu biti smrtonosni. Sisavci imaju jači osjećaj mirisa nego ljudi, tako da možemo samo pretpostaviti koliko im jako smrde kemikalije ispucane pirotehnikom.

Zabrinjavajući je podatak da se u novogodišnje vrijeme, kada je ionako kvaliteta zraka narušena zbog loših atmosferskih prilika, ogrjeva na biomasu i transporta, samo u Zagrebu sprži više od 50 tona pirotehnike, čime se dodatno zagađuje već ionako onečišćen zrak.

Njemačka savezna agencija za zaštitu okoliša (UBA) navodi da vatrometi i druga pirotehnička sredstva na Silvestrovo oslobađaju 5000 tona štetnih mikročestica (PM10), što je otprilike kao dva mjeseca onečišćenja izazvanog cestovnim prometom! Te su mikročestice štetne za ljudsko i životinjsko zdravlje, zbog čega su brojni njemački gradovi već uveli zabranu ili ograničenja upotrebe petardi i druge pirotehnike. UBA je objavila i da dušikovi oksidi, koji nastaju i pri ispucavanju pirotehnike, izazivaju bolesti milijuna ljudi godišnje i da je u doba proslave Nove godine koncentracija toksičnih čestica u 70 njemačkih gradova viša od limita koji je postavljen standardima za čistoću zraka. Dr. sc. Irena Petak ukazuje na istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji 2010. godine koje je također pokazalo da otrovi i zračna onečišćenja, koji nastaju prilikom vatrometa, uzrokuju kod ljudi porast određenih bolesti i brojnost smrtnih slučajeva, kao posljedicu respiratornih i kardiovaskularnih problema (https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/es1016284).

1. siječnja 2017. godine, zbog ispucavanja pirotehnike, u mnogim njemačkim gradovima emisije lebdećih čestica PM10 dostigle su razine mnogo puta veće od preporučene granice EU-a od 50 mikrograma, među njima Frankfurt (385 mikrograma), Wiesbaden (503 mikrograma) i Baden-Wuerttemberg (534 mikrograma), no najgore je bilo u središtu Münchena gdje je jedno očitanje doseglo 1346 mikrograma lebdećih čestica po kubičnom metru zraka. Iako je europskim državama dopušteno prekoračiti preporučena dnevna ograničenja za određene zagađivače ograničen broj puta godišnje, ona mogu imati posljedice na javno zdravlje.

Sitne čestice od ispaljivanja pirotehnike u nekim područjima Indije bile su 2016. godine 30 puta više od smjernica koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Krajem 2018. vlasti na otočju Galapagos zabranile su prodaju i uporabu pirotehnike na arhipelagu kako bi zaštitile njegov jedinstveni ekosustav. Naveli su da su glavne posljedice uporabe tih naprava kod životinja ubrzan rad srca i druge bolesti, stres, tjeskoba, promjena ponašanja i ugrožavanje opstanka vrsta, no i da kemikalije iz pirotehničkih sredstava onečišćuju vodu i zrak te izazivaju ozljede kod djece.

Dr. sc. Irena Petak navodi da kemikalije i krhotine tjednima nakon pucnjave petardama i sličnom pirotehnikom zagađuju jezera i ribnjake, što opet povećava broj žrtava, pri čemu su posebno ugrožene vodene ptice i sisavci ako progutaju krhotine jer to obično rezultira smrću. O utjecaju na životinje koje žive u vodi možemo samo naslućivati.

Petarde oštećuju imovinu i mogu izazvati požar

Pirotehnička sredstva mogu uzrokovati požar ili slična oštećenja imovine. Cijeli kvartovi se devastiraju jer se petarde bacaju na dječja igrališta, klupe, odvodne cijevi i sl. Materijalna šteta nastaje zato što se zapaljene petarde bacaju u poštanske sandučiće, koševe za smeće, parkirne automate, kioske kao što je to učinila nepoznata osoba na prošli Badnjak na zagrebačkoj Trešnjevci.

27. prosinca 2019. mladić je u Vodicama prouzročio materijalnu štetu od 7000 kuna ubacivši petardu u otvor za novčanice aparata za naplatu parkinga. Samo u novogodišnjoj noći 2019./2020. zagrebački vatrogasci imali su čak 14 intervencija koje su se odnosile na razne požare uzrokovane ispaljenom pirotehnikom. Sve te intervencije koštaju i plaćaju se iz proračuna čija bi se sredstva mogla iskoristiti za mnogo korisnije i humanije ciljeve.

Zabrane petardi i ostale pirotehnike u drugim državama

Slovenija zabranila pirotehniku F2 i F3, otkazuju i vatromete

U susjednoj Sloveniji već je više od 10 godina na snazi zabrana korištenja pirotehničkih sredstava iz kategorija F2 i F3. Zahvaljujući tome, sve više ljudi svjesno je štete od pirotehničkih sredstava, prodaja i uporaba pirotehničkih sredstava iz godine u godinu konstantno opada, a broj ozljeda od pirotehnike značajno se smanjio. U listopadu 2019. zastupnici slovenskog parlamenta održali su opću raspravu o prijedlogu za ograničenje i pooštravanje kontrole prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava, pri čemu su neki čak najavili da će predložiti potpunu zabranu pirotehničkih sredstava.

Trenutačno je uporaba pirotehničkih sredstava iz kategorije F1, čiji je glavni učinak prasak, zabranjena u gradskim aglomeracijama, zgradama i svim zatvorenim prostorijama, u blizini bolnica, u putničkom prometu i na mjestima gdje se održavaju javni skupovi i javna događanja.

Trgovački centar Lidl odlučio je da krajem 2019. godine neće prodavati pirotehnička sredstva, a odluka o prestanku prodaje pirotehničkih sredstava na policama njihovih trgovina naišla je na pozitivne reakcije javnosti. Inicijativa je potekla od kupaca i zaposlenika u sklopu kampanje za odgovorno skrbništvo kućnih ljubimaca.

Prema anketama, oko 75 % Slovenaca ne podržava ni vatromet, pa su mnogi slovenski gradovi i općine odustali i od novogodišnjeg vatrometa zbog zaštite zdravlja ljudi i životinja, osobito ptica, i zbog zagađenja zraka. Umjesto vatrometa, za slavlje koriste lasere, videomapiranje, papirnate biorazgradive konfete, a sredstva namijenjena za vatromete uplaćuju u dobrotvorne svrhe.

Većina gradova i općina slijedila je preporuke slovenske Agencije za okoliš koja ih svake godine poziva da odustanu od vatrometa zbog negativnih utjecaja na okoliš, kao i na zdravlje ljudi i životinja, posebno stotina ptica koje umiru tijekom nekoliko minuta pucnjave, a kućni ljubimci također jako pate. Tako su na prijelazu iz 2018. u 2019. s vatrometom sudjelovali samo Ljubljana, Murska Sobota i Piran.

Murska Sobota je, kao i godinu ranije, Novu godinu 2020. dočekala skromnim petominutnim vatrometom. Piran planira buduće proslave obilježiti laserskim projekcijama umjesto vatrometom.
Koper je za doček 2020. otkazao najavljeni vatromet s obrazloženjem da su mnogi građani svjesni da uporaba pirotehničkih sredstava nije samo opasna i štetna za zdravlje već ima i negativne posljedice na okoliš. Umjesto vatrometa, koristili su tijekom cijeloga prosinca tzv. videomapiranje, posebnu vrstu projekcije na gradsku palaču koja daje osjećaj da se objekt urušava, mijenjajući svoj oblik, a bio je vidljiv navečer kada padne mrak. U 2019. godini, Koper je bio i prvi bez tradicionalnog ljetnog vatrometa koji se svake godine organizira u sklopu zabavno-glazbenog događanja Žute noći.

I u Mariboru su svjesni utjecaja i negativnih učinaka vatrometa na ljude, životinje i okoliš pa 2019. nisu organizirali novogodišnji vatromet, već su donirali novac u dobrotvorne svrhe.
Vatromet je otkazan i u Kranju gdje su na prijelazu u 2020. koristili papirnate (biorazgradive) konfete kako bi izbjegli zagađenje zraka, što je još jedna mračna strana vatrometa.
Vatromet nije bio organiziran ni u Novom mestu s obrazloženjem da se brinu za okoliš i žele da novogodišnji doček bude ugodniji za mlađu djecu i starije osobe te za kućne ljubimce. U Bledu su umjesto vatrometa pripremili vizualno iznenađenje, a sredstva namijenjena za vatromet donirali su dobrotvornim organizacijama.

Ptuj je također sredstva donirao osnovnim školama i starijim građanima, a izostanak vatrometa objasnili su potrebom da budu ekološki osviješteni i da ne uznemiravaju djecu, starije osobe i životinje te žele i svoje građane poticati da ne koriste pirotehniku.

U Velenju su 2017. godine, umjesto da organiziraju vatromet, radije izdvojili 5000 eura za kupnju novog kombiniranog vozila za Društvo paraplegičara jugozapadne Štajerske, a sredstva u iznosu od 10 000 eura namijenjena su kupnji novog dječjeg igrališta na plaži Velenje, prilagođenog za djecu s posebnim potrebama. Izjavili su i da više neće planirati provedbu pirotehničkih vatrometa u budućnosti, nego će radije ta sredstva trošiti za druge, ekološki prihvatljivije i održivije projekte.

U Italiji je još 2011. u Torinu, Milanu, Veneciji, Modeni, Teramu, odnosno u više od 850 gradova i općina zabranjeno u silvestarskoj noći pucati petardama. Neki gradovi, poput Venecije i Milana zabranjuju ispaljivati petarde jer njihov zvuk smeta ljudima, dok u drugima, poput Torina, ta zabrana donesena je, prije svega, zbog životinja – jer petarde zastrašuju pse i mačke, a oko 5000 kućnih ljubimaca godišnje umire od srčanog udara izazvanog eksplozijom petardi. Kazne predviđene za one koji u novogodišnjoj noći budu ispaljivali petarde iznose od 25 do 500 eura. Rim, grad s tri milijuna stanovnika, potpuno je zabranio uporabu petardi.

Grad Collecchio u Parmi od 2016. godine dopušta tijekom godine samo tihe vatromete kako bi se spriječile traume pasa. Pritom su izumili i specijalan light show koji projicira prekrasne vizuale, bez eksplozija.

Poljaci su, zbog dobrobiti životinja, dočekali 2018. slaveći bez bučnih vatrometa i koristeći umjesto toga svjetlo lasera, konfete i tihe vatromete. Zimski centar Zakopane blizu Nacionalnog parka Visokih Tatra na jugu zemlje, omiljeno mjesto Poljaka i inozemnih turista za doček, namjerno je odustao od vatrometa, a gradske vlasti apelirale su na plakatima i lecima na goste da i oni odustanu od petardi i domaće pirotehnike. Šimon Žobrovski, direktor Tatranskog narodnog parka, apelirao je na turiste u Tatrama da tiše slave u novogodišnjoj noći jer „preplašene divokoze mogu poginuti u paničnom bijegu, a druge životinje, kao što su medvjedi, bude nam se iz zimskog sna, što za njih može biti smrtna opasnost”. U nizu gradova diljem Poljske (Bjalistoku, Vroclavu, Slupsku, Sosnovjecu, Radlinu, Lublinu) bučne vatromete zamijenila su svjetla lasera i konfeti, a sve zbog dobrobiti životinja. Slupsk na sjeveru Poljske organizirao je ekološki doček Nove godine bez bučnog vatrometa, ali s vatrom, cirkusom bez životinja i vegetarijanskim nacionalnim jelom bigos besplatnim za sve goste na središnjem trgu. Iz ureda gradonačelnika Lublina poručili su da životinje jako teško podnose buku vatrometa, a suvremena tehnika omogućava nam da nađemo neškodljiva, a jednako atraktivna rješenja.

Krajem 2018. vlasti na otočju Galapagos zabranile su prodaju i uporabu pirotehnike na arhipelagu kako bi zaštitile njegov jedinstveni ekosustav, spasili životinje i spriječili onečišćenje vode i zraka.

Irska je potpuno zabranila korištenje petardi kategorija F2 i F3, kao i Čile. U Švedskoj petarde smiju koristiti samo osposobljene i ovlaštene osobe, a u Belgiji je korištenje petardi kategorija F3 kazneno djelo.

U Australiji je prodaja pirotehnike za privatnu upotrebu zabranjena još od 1980-ih, osim u Tasmaniji i Sjevernom teritoriju.

Zabranjene su i u Pragu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Mađarskoj, Danskoj, Kanadi, Vijetnamu, urbanim dijelovima Tajvana i Kini, zemlji iz koje potječu petarde.

Ako su i dopuštene, njihova upotreba u mnogim državama ograničena je samo na Silvestarsku noć, uoči dočeka Nove godine, kao npr. u Njemačkoj gdje se petarde i pirotehnika za vatromete smiju prodavati samo od 29. do 31. prosinca, a smiju se koristiti samo od 31. prosinca do 1. siječnja. No brojni njemački gradovi i dijelovi države imaju potpunu zabranu bacanja petardi, dok je na razini države zabranjeno korištenje pirotehničkih sredstava u neposrednoj blizini crkava, bolnica, domova za djecu i starije osobe, kao i kuća od slame i drva. Pirotehnička sredstva zabranjena su u cijelom Nacionalnom parku Harz kako se životinje ne bi plašile, kao i u povijesnim gradskim središtima kao što su Mühlhausen, Rudolstadt, Duderstadt, Northeim, Tübingen, palača Nymphenburg u Münchenu, Burg zu Burghausen, Bamberger Domplatz, Kaiserburg u Nürnbergu, Quedlinburg, tvrđava Marienburg u Würzburg, otok Sylt itd.

Prema najnovijoj anketi u Njemačkoj, objavljenoj prije Silvestrova, više od 50 posto Nijemaca izjasnilo se za zabranu petardi u novogodišnjoj noći.

Njemački grad Aachen 2019. godine zabranio je rakete i sredstava koja se penju više od dva metra iznad zemlje jer želi zaštititi povijesne zgrade. Prije devet godina novogodišnja raketa izazvala je požar u jednoj njihovoj crkvi pri čemu je jako oštećen i oltar crkve. U Njemačkoj su 2019., uoči Nove godine, neki trgovački lanci samoinicijativno prestali prodavati pirotehnička sredstva. Među njima je i lanac građevinske opreme Hornbach, ali i neki poslovođe trgovačkih lanaca Rewe i Edeka jednostavno nisu željele naručiti takve stvari zbog zaštite okoliša i ljubavi prema životinjama.

U Nizozemskoj se također pirotehnička sredstva mogu prodavati samo tri dana prije 31. 12. (uključujući taj dan), a korištenje je, kao i u Norveškoj, dopušteno samo od 18 h na Silvestrovo do 2 sata poslije ponoći na Novu godinu. Osim toga, u Nizozemskoj je dosad 56 gradova i općina potpuno zabranilo privatne vatromete.

U Parizu se sve više okreću modernijim vizualnim efektima od prastare rakete vatrometa: priređuje se predstava s laserima i reflektorima, a samim građanima je zabranjeno pucati bilo što drugo osim čepa šampanjca. U New Yorku i drugim gradovima Sjedinjenih Država, vatromet u novogodišnjoj noći nije glavna atrakcija.

Na prijelazu iz 2019./2020. u Kini, domovini petardi, predstavljena je velika atrakcija u kojoj su dronovi radili razne svjetlosne oblike na noćnom nebu i priredili predstavu veću od bilo kojeg vatrometa.

Ovi primjeri pokazuju da bi i sadašnjost i budućnost novogodišnjih i drugih proslava tijekom godine trebala biti suvremena tehnologija koja omogućava atraktivna rješenja koja obogaćuju slavlja, a ne štete ni ljudima ni životinjama. Smatra se da laseri manje zagađuju okoliš i da su tzv. tihi vatrometi bolje rješenje za kućne i divlje životinje.

Prodaja pirotehnike samo od 29. do 31. prosinca

Predlažemo da se izmijeni članak 62., stavak 3. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, i da glasi:

„ (3) Zabranjena je prodaja petardi i redenika kategorije F2 i F3 građanima, a ostala pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3, dozvoljeno je prodavati građanima starijim od 18 godina, u periodu od 29. do 31. prosinca, u prodavaonicama iz stavka 1. ovog članka.”

S tim u vezi, potrebno je izmijeniti i članak 89., stavak 68. Zakona, tako da glasi:

„68. u prodavaonicama oružja i streljiva ili prodavaonicama pirotehničkih sredstava prodaje petarde i redenike kategorije F2 i F3 građanima te ostala pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3 građanima mlađim od 18 godina u periodu od 29. do 31. prosinca (članak 62. stavak 3.).”

Obrazloženje:

Petarde i redenici svakako trebaju biti zabranjeni, neovisno o datumu, a prodaja ostale pirotehnike iz kategorija F2 i F3, koja bi ostala dozvoljena, treba biti ograničena konkretnim vremenskim rasponom.

Trenutačno je dopušteno prodavati pirotehnička sredstva kategorija F2 i F3 od 15. prosinca do 1. siječnja građanima starijima od 18 godina, a jednako se dopušta i ovim izmjenama Zakona. U praksi se to pokazuje vrlo lošim jer u Hrvatskoj čim krene prodaja pirotehnike, krene i (nelegalna) upotreba, unatoč zabrani. Primjerice, 27. prosinca 2019., na dan kada je postala dopuštena uporaba petardi, već je bilo ozlijeđeno troje djece, od toga jedno teško, a ista situacija ponavlja se iz godine u godinu.

Iako se zabranjuje prodaja i korištenje petardi i redenika iz kategorija F2 i F3, što je pohvalno, treba imati na umu da ostala pirotehnika iz tih kategorija koja je za osobnu upotrebu (naročito rimske svjećice i rakete) također stvara veliku buku i stoga treba ograničiti početak njezine prodaje. Predložili smo da vrijeme prodaje počne od 29. prosinca po uzoru na npr. Njemačku gdje je prodaja dopuštena samo od 29. do 31. prosinca, kao i u Nizozemskoj gdje se također pirotehnička sredstva mogu prodavati samo tri dana prije 31. 12. (uključujući taj dan).

Ograničenje vremena prodaje dopuštene pirotehnike logično je jer se ne radi o osnovnim živežnim namirnicama pa da se očekuju gužve u trgovinama. Trgovci se jednostavno mogu organizirati da prodaja traje od 29. do 31. prosinca i nema opravdanja da se prodaja te pirotehnike dopušta više od nekoliko dana prije dopuštenja njezine uporabe.

Pomicanjem početka dopuštene prodaje pirotehnike iz kategorija F2 i F3 bliže datumu proslave Nove godine postiglo bi se i to da se ta pirotehnika i koristi samo onda kada se slavi Nova godina.

Uporaba pirotehnike samo od 31. prosinca do 1. siječnja

Predlažemo da se izmijeni članak 62., stavak 4. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, i da glasi:

„(4) Uporaba pirotehničkih sredstava iz stavka 3. ovog članka dozvoljena je građanima starijim od 18 godina u razdoblju od 17 sati 31. prosinca do 3 sata 1. siječnja.”

S tim u vezi, potrebno je izmijeniti i članak 90., stavak 1., točku 4. Zakona, tako da glasi:

„4. građani stariji od 18 godina koji uporabljuju pirotehnička sredstva u periodu od tri sata 1. siječnja do 17 sati 31. prosinca (članak 62. stavak 4.).”

Obrazloženje:

Petarde i redenici svakako trebaju biti zabranjeni, neovisno o datumu, a uporaba ostale pirotehnike iz kategorija F2 i F3, koja bi ostala dozvoljena, treba biti ograničena na određene sate u Silvestarskoj noći i još tri sata poslije ponoći.

Trenutačno je dopuštena uporaba pirotehničkih sredstava kategorija F2 i F3 od 27. prosinca do 1. siječnja građanima starijima od 18 godina, a jednako se dopušta i ovim izmjenama Zakona.

Iako se zabranjuje prodaja i korištenje petardi i redenika iz kategorija F2 i F3, što je pohvalno, treba imati na umu da su opasna i druga pirotehnička sredstva iz tih kategorija koja su i dalje dopuštena. Primjerice, naročito rimske svjećice (koje većina ljudi drži u ruci), rakete, vatrometne kutije i bengalke mogu dovesti do opeklina, najčešće prvog i drugog stupnja, no, ovisno o vrsti i snazi pirotehničkoga sredstva, može doći i do opeklina četvrtoga stupnja. Rakete lete visoko u zrak glasno zviždeći, a zatim snažno eksplodiraju. Vatrometi također stvaraju veliku buku i utječu na ozljede i smrt posebno ptica i drugih divljih životinja. S obzirom na to da i ova pirotehnička sredstva iz kategorija F2 i F3 predstavljaju opasnost za zdravlje i sigurnost i korisnika i promatrača, smatramo da treba ograničiti njihovu uporabu na samo jedan dan, u sate koje smo predložili.

Naime, 27., 28., 29. i 30. prosinca su dani kada se ništa ne slavi, pa nema opravdanja ni logike da se tih dana dopušta uporaba ostalih sredstava iz kategorija F2 i F3. Postoje sigurnosni razlozi zašto su ta pirotehnička sredstva zabranjena cijele godine i neopravdano je dopuštanje njihove prodaje i uporabe u dane kada se to ne može opravdati čak ni proslavom Nove godine koja se dočekuje 31. prosinca, a ne prethodnih nekoliko dana.

Treba naglasiti da Hrvatska nema tradiciju slavljenja pirotehnikom jer su u ne tako davnoj prošlosti petarde bile zabranjene tijekom cijele godine i nisu niti trebale biti ikada dopuštene.

U Njemačkoj se pirotehnika iz kategorija F2 i F3 smije koristiti samo od 31. prosinca do 1. siječnja. Također, u Nizozemskoj i Norveškoj dopušteno ih je koristiti samo od 18 h na Silvestrovo do 2 sata poslije ponoći na Novu godinu. Naš prijedlog je da u Hrvatskoj to bude od 17 h na Silvestrovo do tri sata poslije ponoći na Novu godinu jer smatramo da je to vrijeme sasvim dovoljno za proslavu dočeka Nove godine, iako bi bilo idealno da se ugledamo na druge gradove i države u kojoj se za slavlja koristi tiha pirotehnika.

Što će se dogoditi kada se zabrane petarde

Zabranom petardi tijekom cijele godine svakako će se smanjiti uporaba petardi jer će policija moći reagirati i oduzeti nelegalne petarde onima koje zateknu s njima, budući da će biti zabranjene tijekom cijele godine. Prije nego što je ranija zabrana prodaje i korištenja petardi ukinuta, bilo je crnog tržišta, ali sveukupno je bilo znatno manje ispaljenih petardi, zanemarivo malo naspram količina koje se danas ispucavaju u Hrvatskoj. Današnji zakoni, kao i njihova provedba, mnogo su bolji u suzbijanju crnoga tržišta i kazne su daleko veće. Također, iz nadležnog ministarstva izjavili su da će provedba zabrane biti jednostavna i da nema zabrinutosti oko mogućnosti pojave crnog tržišta petardi jer zasad nisu imali nikakvih problema s crnim tržištem. Pretpostavljaju da ih neće niti imati jer će osoba koja bude upotrebljavala petarde odmah biti identificirana.

Prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova za zabranu svih petardi tijekom cijele godine ionako je kompromis, odnosno prvi korak jer se zabranjuje samo ono što je zaista nužno zabraniti, a to su petarde i redenici.

U zabrani petardi na prvome mjestu treba biti opće dobro i javni interes, a to je zaštita ljudskoga zdravlja, zaštita okoliša i zaštita životinja. Interesi distributera pirotehnike nisu ničim ugroženi jer je prodaja i uporaba ostale pirotehnike iz kategorija F2 i F3 i dalje dopuštena. Uvoznici petardi niti ne trebaju ovisiti o nekoliko dana dozvole pucanja petardi, već trebaju naći trajni način zarade, i to na način da se stjecanje profita ne oslanja na ozljede ljudi i životinja, zagađenje okoliša te remećenje javnoga reda i mira.

Distribucija petardi i sličnih pirotehničkih sredstava štetna je za Hrvatsku kada se uzmu u obzir: troškovi liječenja ozlijeđenih ljudi i životinja; uzdržavanje ljudi koji su djelomično onesposobljeni jer su ostali bez prsta, šake ili vida; naknada materijalne štete nastale ispucavanjem pirotehničkih sredstava; sanacija okoliša; troškovi intervencija vatrogasaca, policije i hitne pomoći; zbrinjavanje otpada koji nastaje uporabom pirotehnike i sl. Stoga se zabranom petardi postiže korist za sve.

Nadalje, sve je više zemalja koje napuštaju stara bučna pirotehnička sredstva te se okreću novim, tišim i bezopasnim sredstvima za proslave. Na prijelazu iz 2019./2020. u Kini, domovini petardi, predstavljena je velika atrakcija u kojoj su dronovi radili razne svjetlosne oblike na noćnom nebu i priredili predstavu veću od bilo kojeg vatrometa.

S obzirom na agresivni marketing kojim se petarde lažno promoviraju kao nešto bez čega se ne može slaviti, pozitivno je i što se zabranom petardi podiže svijest javnosti o štetnosti uporabe bilo kojih eksplozivnih sredstava te da se slaviti može bez petardi i pucnjave, bez eksplozija, bez atmosfere ratnoga stanja, bez narušavanja zdravlja, sigurnosti i života te bez teroriziranja ljudi i životinja. Na taj način i akcija MUP-a „Mir i dobro” imat će jasnu zakonsku podlogu i donijeti veće rezultate, što je trenutačno vrlo teško – naime, teško je promovirati mirne blagdane bez ozljeda od petardi, dok je njihova prodaja i uporaba dopuštena.

I sami građani izjasnili su se u velikoj većini da podržavaju zabranu petardi i proslavu blagdana na civilizirane i kreativnije načine koji su dobri za sve. Time se mijenja kultura uporabe pirotehnike i daje dobar primjer djeci i mladima koji, uz životinje, najčešće stradavaju od pirotehnike. Osim toga, zabranom petardi postići će se manje prestrašenih, ozlijeđenih i mrtvih životinja, manje ozlijeđene djece, manje zagađenja, manje potreba za intervencijama nadležnih službi, manje atmosfere ratnoga stanja, a više mira i dobra te prilike za proslavu blagdana bez straha i stresa.

Objavljeno: siječanj 2020.

Vezane teme

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting