Radionica - smeđi medvjedi

| More

Error:

Radionica „Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj”

Predstavnica udruge Prijatelji životinja sudjelovala je 11. srpnja 2018. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na radionici „Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj” koju je organizirala Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede.

Na početku radionice rečeno je da se potreba za revizijom dosadašnjega Plana gospodarenja smeđim medvjedom u RH javila zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije, zbog novih genetičkih spoznaja vezanih uza smeđe medvjede i zbog novih podataka o rasprostranjenosti smeđeg medvjeda u RH. Najavljeno je da će prije donošenja konačnog plana biti održana još jedna radionica.

Prvo izlaganje imao je prof. Đuro Huber, Veterinarski fakultet, Life Dinalp Bear „Provedba plana gospodarenje medvjedom od 2008. godine”:

Povijest: U 50-im godinama 20. stoljeća u Hrvatskoj je bilo manje od 100 medvjeda. U vrijeme donošenja prvog Plana gospodarenja medvjedima pretpostavljalo se da ih ima 1000. Danas ih ima oko 940 (937) i zadnjih desetak godina populacija je stabilna. Glavni izazov danas je kako gospodariti vrstom koja se nalazi na IUCN Crvenom popisu, Bernskoj konvenciji – Dodatak 1, CITES…

Hrvatska je 2000. potpisala Bernsku konvenciju (CITES), no kako tada nije postojao plan gospodarenja, potreban za dobivanje CITES-a, 2003. zabranjen je izvoz mrtvih životinja. Tako se 2004. krenulo s prvim planovima i tada je i skinuta sankcija.

Kao početnu godinu organiziranog gospodarenja medvjedom uzima se 2005. Ističe se važnost praćenja populacije, u čemu je potrebno sudjelovanje svih interesnih skupina. Kasnije se ističe važnost praćenja cijele populacije (ne samo u RH). Sadašnji Plan gospodarenja smeđim medvjedom donesen je 2008. godine.

Ciljevi Plana gospodarenja smeđim medvjedom:

OPĆI – očuvanje stabilnosti populacije smeđih medvjeda i suživot s ljudima

POSEBNI – očuvanje staništa, usklađivanje s međunarodnim propisima, praćenje brojnosti te ju održavati, smanjiti štete i sukobe s ljudima, ekonomska dobit.

AKCIJE za provođenje Plana:

a) PRAĆENJE – praćenje veličine populacije i njezini trendovi. Temeljito genetičko istraživanje napravljeno 2017. Važno praćenje mortaliteta i potrebno je zabilježiti svako stradanje životinja (lov, promet i slično). Također, u praćenju populacije iznimno je važna radiotelemetrija te je do sada označeno 60 medvjeda. Podaci o reprodukciji također su važni za održavanje stabilnosti populacije – u Hrvatskoj je prosjek 2,4 mladunca, što je jedan od najviših prosjeka u Europi.

b) LOV – sezona lova traje od 15 veljače do 15. svibnja i od 15. rujna do 15. prosinca. Lovna kvota – od 5 do 15 posto populacije dopušteno je ubiti. Način lova – čeka uz hranilište (zabranjeno u nekim državama).

c) PRIHRANJIVANJE – životinje se dodatno hrane, što je određeno pravilnicima, ali u praksi nitko to ne prati i medvjedi se hrane, a time i pripitomljavaju, na previše lokacija. Lovci kažu da su nemoćni.

d) OČUVANJE STANIŠTA – prijelazi za životinje preko prometnica, poljoprivredu ne poticati u staništu medvjeda, sportske infrastrukture, vjetroparkovi i slično – trenutačno jako loša suradnja na tome području.

e) ORGANSKI OTPAD – također jako loša provedba pokušaja odlaganja organskog otpada na prostore nepristupačne medvjedima, što dovodi medvjede blizu naselja i potencijalnih sukoba s lokalnim stanovništvom.

f) PROBLEMATIČNI MEDVJEDI – pripitomljeni, naviknuti na ljude, što je loše za zajednicu, a njihovo pojavljivanje i eventualni sukobi dovode do loše medijske popraćenosti, a time i lošijeg prihvaćanja javnosti.

g) MEDVJEDI I TURIZAM – program Life Dinalp Bear – medvjeđe poučne staze, programi promatranja i fotografiranja životinja (iznimno loša suradnja s lovačkim udrugama jer one uopće nemaju sluha za takve programe, čak i među mlađim pripadnicima).

h) INFORMIRANJE O PROJEKTIMA I PLANU – važna akcija „Medvjedu prijateljski” – logo koji se dodjeljuje proizvođačima i pojedincima koji obavljaju svoju djelatnost na „medvjedu prijateljski način” (Life Dinalp Bear).

i) INTERVENTNI TIM ZA MEDVJEDE – tim koji izlazi na teren svaki put kada se pojavi problem s medvjedima, a svako područje ima svoj tim. Tu bi trebalo još dosta raditi na suradnji s lovcima.

j) ZATOČENI MEDVJEDI – još uvijek nema nikakvih akcija ni procedura za sprečavanje zatočavanja medvjeda te što napraviti ako/kada se to dogodi.

k) MEĐUNARODNA SURADNJA – u pograničnim dijelovima Slovenije i BiH.

PRIKAZ STANJA „ODSTRELA”:

Akcijski planovi donose se za svaku godinu, a u sklopu njih donose se lovne kvote. Osnovni kriteriji pri donošenju su kvaliteta i površina staništa, rasprostranjenost medvjeda te na koji su način lovci u pojedinim lovištima odradili prethodnu godinu.

U ukupan broj ubijenih medvjeda ubrajaju se: lov, interventni „odstrel”, dodatni „odstrel” (da se ispuni kvota), stradavanje (promet i slično).

KVOTA po godinama:

Lov ostali gubici

2005. - 80 20

2006. - 70 30

2007. - 70 30

2009. - 100 40

2010. - 100 40

2011. - 100 40

2012. - 100 40

2013. - 120 30

2014. - 120 30

2015. - 120 30

2017. - 130 20

2018. - 130 20

Drugo izlaganje imala je Antonija Bišćan, povjerenstvo za reviziju Plana gospodarenja – „Rasprostranjenost medvjeda u Hrvatskoj”:

Održane su četiri radionice na području povremenog obitavanja smeđeg medvjeda, a novost je da se na nekim od tih područja medvjed naselio stalno.

a) Sisačko-moslavačka županija – stav o medvjedima uglavnom je pozitivan; na području pet lovišta povremena prisutnost medvjeda.

b) Zagrebačka i Karlovačka županija – stav o medvjedu uglavnom pozitivan. U zadnjih 20 godina Žumberačko gorje područje stalnog obitavanja.

c) Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija – stav o medvjedu pozitivan. Dinara – stalno obitavanje; Mosor i Biokovo – povremeno obitavanje.

d) Istarska i Primorsko-goranska županija – stav o medvjedu pozitivan. Područje Ćićarije – stalno obitavanje; uz granicu sa Slovenijom – povremeno obitavanje.

Treće izlaganje imao je Tomaž Skrbinšek – „Brojnost medvjeda u Hrvatskoj (određena genetičkom brojanjem)”:

Procjenjivala se brojnost medvjeda u Hrvatskoj i Sloveniji na području stalne prisutnosti medvjeda – površina 19 000 km2. Između rujna i prosinca 2015. prikupljali su se uzorci izmeta i dlake. Prikupljeno je 4687 uzoraka – 2472 iz Slovenije i 2205 iz Hrvatske, a u prikupljanju je sudjelovalo oko 2500 ljudi.

Prema dobivenim rezultatima, Hrvatska ima 937 medvjeda, što je prva referentna točka za daljnje praćenje populacije (u Sloveniji je prva određena još 2007., a nakon ovoga genetičkog istraživanja došlo se do saznanja o većem broju medvjeda nego prije).

Četvrto izlaganje imao je Slaven Reljić, Veterinarski fakultet, Life Dinalp Bear – „Stavovi javnosti o medvjedu u Hrvatskoj”:

Pet područja istraživanja – Italija, Austrija, Slovenija Alpe, Slovenija Dinaridi i Hrvatska. Provođene su ankete među stanovništvom koje živi na području na kojem obitavaju smeđi medvjedi te se ispitivalo koliko oni prihvaćaju medvjede i koliko su spremni na suživot s njima. Iz anketa je proizašlo da je talijansko stanovništvo najliberalnije prema medvjedima i najspremnije na suživot.

RAZGOVOR:

U razgovoru o iznesenim temama predstavnica Udruge postavila je pitanje o kvotama – zašto su povećane kvote za „odstrel” za prošlu i ovu godinu, iako ima manje medvjeda (prije genetičkog istraživanja smatralo se da ima 1000 medvjeda). Odgovor je da je posljednjih 10 godina populacija stabilna, ide se stalno na broj 150 životinja – što ubijenih u lovu, što ostalo stradanje. Tvrde da prate kvote i ako se pokaže da se broj 130 ubijenih medvjeda dostigao prije kraja lovne sezone, lov se odmah zaustavlja. Smatramo da ako bi se ušlo dublje u pojedine godine i statistiku, vidjelo bi se da to nije tako i da je broj povećan kako bi se išlo na ruku lovcima. Vjerojatno bi se našlo i elemenata za tužbu.

Drugo pitanje predstavnica Udruge postavila je Lovačkom savezu – što rade na području edukacije, poučnih staza, promatranja i fotografiranja medvjeda, na što nitko nije dao odgovor. Ponovila je pitanje malo opširnije – kako znamo da oni sami ne ubijaju medvjede, nego ih prodaju strancima i da ih zanima samo novac, pa ako ih zanima novac, kako to da jednog medvjeda ne prodaju 50 puta kroz promatranje i fotografiranje, nego samo jednom kroz lov. Na to nije bilo odgovora, što pokazuje da Lovački savez i lovačke udruge ne rade ništa na tome području, čak ni mlađi pripadnici tih udruga.

Nakon ovoga sastanka sasvim je jasno da se u svim odlukama vezanima uz „gospodarenje” smeđim medvjedom ide na ruku (podilazi se) lovcima, a razlog je sljedeći – ako se ukinu lovne kvote, doći će do istrjebljenja vrste kroz krivolov, kao što je to slučaj s vukom i risom. Održat će se još jedna radionica na jesen, ali samo kako bi se ponovno predstavilo u međuvremenu napravljeno. Nakon toga bit će donesen novi Plan.

Jedino tko se sustavno i ustrajno bavi smeđim medvjedima je projekt Life Dinalp Bear (prof. Đuro Huber i Slaven Reljić sa suradnicima), u sklopu kojega se provode i edukacije, suradnja s lokalnim stanovništvom, rješavanje sukoba s medvjedima, prevencija šteta i plaćanje eventualno nastalih šteta i slično.

Predstavnici lovaca na radionici uputili su prigovor predstavnici Udruge da mora naučiti terminologiju jer je koristila izraz „ubijanje” umjesto „odstrel”. Jedan od njih rekao joj je da je uvrijedila 60 000 lovaca u Hrvatskoj i njihove goste jer govori „ubijanje”, a ne „odstrel”. Što se tiče zarobljenih medvjeda, nemaju nikakvih rješenja ni odgovora. Možemo zaključiti da lovci nemaju odgovore, nemaju planove, nemaju ništa, osim jezične osjetljivosti, a jedini cilj im je što veći broj markica za ubijanje medvjeda (vjerojatno tako i za ostalu divljač) u svojim lovištima. U tom smislu, perspektiva za smeđe medvjede u Hrvatskoj je zaista loša.

Objavljeno: srpanj 2018.

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting