12.12.13. Protiv ograničavanja broja životinja u Slunju

| More

Error:

Grad Slunj
n/r gradonačelnik Željko Rendulić
Trg dr. Franje Tuđmana 12
47240 Slunj

Poštovani gospodine Rendulić,

javljamo Vam se povodom Odluke donesene od strane slunjskog Vijeća, a po kojoj se u gradu Slunju zabranjuje držanje više od dva psa i dvije mačke. Navedena odluka u suprotnosti je sa Zakonom o zaštiti životinja i Ustavom Republike Hrvatske te vas molimo da podnesete prijedlog o revidiranju Odluke na Gradskom vijeću Grada Slunja.

To što su slične odredbe donijeli neki gradovi u Hrvatskoj ne čini je legalnom i ispravnom već, naprotiv, proširuje nezakonitost te Slunj svrstava u gradove koji ne mare za osnovna ljudska prava, donesene zakone i, što je najvažnije, ljudskost i pravednost, a što vjerujemo da Vam kao gradonačelniku nije u interesu.

Jedino ispravno ograničavanje broja kućnih životinja je ono određeno uvjetima u kojima se životinje drže, odnosno netko može imati dobre uvjete za više životinja dok ih netko nema niti za jednu.

U Odluci stoji:

Članak 1.

Ovom Odlukom mijenja se Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama ('Glasnik Karlovačke županije' 40/12 ) na način da se u članku 19. stavku 2. iza naziva ulice Trg Zrinskih i Frankopana dodaje 'i naselju Rastoke, dozvoljeno je držati najviše dva odrasla psa i dvije mačke.'

što je protivno Ustavu Republike Hrvatske, a mjerodavne su sljedeće odredbe Ustava Republike Hrvatske:

Članak 14. st. 1.

'Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju i drugim osobinama.'

Novom odlukom svaki građanin koji želi iz osobnih razloga imati više od dva psa ili mačke u svojem vlasništvu stavljen je neopravdano u neravnopravan položaj u odnosu na osobe koje drže druge životinje. Ti vlasnici pasa diskriminirani su isključivo na temelju humanih razloga zbog kojeg drže pse, a ne zbog njihova utjecaja na javni interes ili javni red i mir.

Registrirani vlasnici pasa ili mačaka koji imaju više od dva psa i mačke, poštujući sve pozitivne propise koji se odnose na skrb o životinjama i javni red i mir, a na taj način štiteći javni interes, brinu se o neželjenim, bolesnim i ozlijeđenim životinjama. U vlastitom dvorištu uskraćeni su za Ustavom zajamčeno pravo ravnopravnosti u odnosu na vlasnike konja, zamoraca i slično.

Članak 16. stavak 1.

'Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.'

Gradsko vijeće Grada Slunja nema ovlaštenje da svojom odlukom izravno ograničava vlasničko pravo pojedinca, što ona upravo čini člankom 19. stavkom 2. određujući broj kućnih ljubimaca. Ograničenje broja kućnih ljubimaca nije propisano niti u jednom propisu zakona u Republici Hrvatskoj.

Također, ne postoji opravdanje za zadiranje u slobode i prava propisana Ustavom, člankom 16. stavcima 1. i 2.

Ako su svi psi čipirani (tj. registrirani u vlasničkoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede), svi psi i mačke su cijepljeni kako to nalaže pravilnik Ministarstva poljoprivrede, i držani sukladno uvjetima o držanju pasa i mačaka, slijedom svega proizlazi da ne predstavljaju prijetnju za slobodu ili prava drugih ljudi, javni poredak, javni moral ili zdravlje.

Nadalje, članak 48. stavak 1. glasi:

'Jamči se pravo vlasništva.'

U pravnom poretku Republike Hrvatske u sadašnjem trenutku (iako je to s humanoga stajališta teško obranjiva teza), životinje imaju pravni status stvari. Životinje su predmet vlasničkih prava. Ta vlasnička prava također štiti Ustav na isti način kao bilo koje drugo imovinsko ili intelektualno pravo, tako da bilo kakvim oduzimanjem pasa ili mačaka bez zakonske osnove, na temelju samo svojevoljnog ograničavanja broja kućnih ljubimaca, Grad Slunj nanosi neimovinsku štetu vlasniku.

Iz gore navedenog proizlazi da si Grad Slunj uzurpira ovlast da svojim propisom ograničava ili oduzima vlasništvo, i k tome bez naknade štete, što predstavlja povredu odredbe članka 50. stavka 1. Ustava koja pripada isključivo Hrvatskom saboru:

'Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.'

Također, Zakon o zaštiti životinja propisuje u članku 58. stavka 4. sljedeće:

7. Zaštita kućnih ljubimaca

Članak 58.

4) Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, način kontrole njihova razmnožavanja, uvjete i način držanja vezanih pasa te način postupanja sa napuštenim i izgubljenim životinjama propisuju nadležna tijela općina ili gradova, osim za kućne ljubimce koji pripadaju zaštićnim vrstama u skladu s posebnim propisima.

Dakle u članku 58. stavka 4. vidljivo je da niti jednom rječju u toj odredbi nije propisano ovlaštenje jedinice lokalne samouprave da odredi broj životinja u vlasništvu pojedinca.
Time je Gradsko vijeće izravno prekoračilo ovlasti i povrijedilo odredbe članka 5. stavaka 1. i 2. Ustava koji glase:

'U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.'

Nadalje, vidljivo je da je i to zakonsko ovlaštenje propisano isključivo u cilju zaštite životinja, kako glasi i podnaslov iznad navedene odredbe, a ne u cilju oduzimanja ili ograničavanja Ustavom i zakonom zajamčenih prava i sloboda njihovih vlasnika.

Odredba članka 19. stavka 2. Odluke u suprotnosti je i s odredbama Zakona o zaštiti životinja koje određuju postupanje sa životinjama, budući da taj zakon ne predviđa mogućnost napuštanja ili usmrćivanja zbrinutih životinja kojima su osigurani uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama, a kamoli oduzimanja vlasništva na temelju općeg akta jedinice lokalne samouprave.

Nadalje, članak 9. istog Zakona propisuje uvjete kada životinja može biti usmrćena, ali ne predviđa mogućnost usmrćivanja životinje zbog toga što bi odlukom jedinice lokalne uprave i samouprave ta životinja bila proglašena 'viškom' u određenom kućanstvu, a što je namjera donošenja ovakve protuustavne i protuzakonite odredbe.

U praksi se događa da pojedinci drže životinju u neprimjerenim uvjetima ili je čak i zlostavljaju, ali postoje i pojedinci ili obitelji s odličnim uvjetima koje mogu pružiti dobar i ispunjen život većem broju kućnih životinja. Prema tome, pri držanju kućnih životinja jedini valjan kriterij trebala bi biti mogućnost zadovoljavanja zakonom propisanih uvjeta za držanje životinja i etičkog postupanja prema njima.

Stojimo Vam na raspolaganju za daljnja pitanja i suradnju te očekujemo ispravku navedene odredbe u interesu životinja i građana Slunja.

S poštovanjem,

Luka Oman,
predsjednik Udruge

U Zagrebu, 12. prosinca 2013.

[[8462 v]]

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting