Etika u našim tanjurima

| More

Error:

Kada govorimo o bioetici i pravima životinja nezaobilazno je vegetarijanstvo kao rastući pokret u Hrvatskoj i svijetu. Na vegetarijanstvo i veganstvo se ljudi odlučuju iz etičkih, ekoloških i zdravstvenih razloga.

Vegetarijanci ne jedu životinje, mnogi niti jaja, a vegetarijanci vegani uz životinje u svojoj prehrani ne koriste niti mlijeko, jaja i med, odnosno nikakve namirnice životinjskog podrijetla.

Riječ vegetarijanstvo proizlazi iz latinske riječi vegetus, što označava vitalnost, odnosno homo vegetus označava tjelesno i mentalno zdravu osobu. Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se zasniva na namirnicama biljnog podrijetla. Vegetarijanstvo je etički način prehrane jer pošteđuje životinje mučenja i klanja.

Preko 60 milijardi životinja godišnje izloženo je nezamislivoj patnji uzgoja i brutalno zaklano zbog ljudske obijesti jedenja mesa. U tu strahovitu brojku nisu uključene životinje u domaćinstvima niti ribe čija se patnja i smrt 'mjeri' u tonama. Životinje natrpane na famama i potoci krvi koji teku iz klaonica u izravnoj su vezi s našim tanjurima odnosno s našim prehrambenim navikama. Nije potrebno da zbog našeg obroka pate druge životinjske vrste. Ljudi mogu bez mesa, čak niti prirodno nisu mesojedi, no i pored toga zlorabe svoju inteligenciju da uskraćuju drugim životinjskim vrstama pravo da ne budu potlačene.

Način prehrane koji uključuje ubijanje životinja ne samo da je primitivan i nasilan, već je i neodrživ za čitav planet Zemlju. Gubici prirodnih resursa i ekološke štete koju mesna industrija uzrokuje su izrazito velike. Prehrana mesom je vrlo rastrošna jer su za tov životinja potrebne silne količine usjeva i pitke vode, odnosno ogromne obradive površine na kojima bi se mogli saditi usjevi za ljudsku prehranu. Upravo je tu izravna poveznica s gladi u svijetu u kojem se jedni razbacuju dragocjenim prirodnim resursima dok ih drugi nemaju ni za preživljavanje. Čak se i prašume prvenstveno sijeku zbog pašnjaka ili obradivih površina na kojima se uzgaja hrana za tov životinja.

Veliki rezervoari pitke vode su također na izdisaju zbog napajanja uzgojnih životinja i navodnjavanja. Potrošnja struje, nafte i ostalih resursa također nije zanemariva. Stočarstvo uzrokuje i veliko zagađenje tla, vode i zraka i to sa značajnim utjecajem na održivost života na Zemlji. Goruće pitanje globalnog zatopljavanja u direktnoj je vezi s našim načinom prehrane s obzirom da upravo uzgoj i ubijanje životinja stvara enormnu emisiju plinova odgovornih za zagrijavanje atmosfere. Najjednostavnija i najučinkovitija stvar koju pojedinac može učiniti da pomogne u borbi protiv globalnog zatopljavanja je da postane vegetarijanac.

Uz sve to, prehrana mesom i namirnicama životinjskog podrijetla narušava ljudsko zdravlje i povezana je s gotovo svim današnjim smrtonosnim bolestima poput bolesti srca i krvnih žila, moždanog udara, karcinoma i pretilosti. Vegetarijanci u prosjeku znatno manje obolijevaju i žive dulje, a ne treba zanemariti i činjenicu da su gotovo sva trovanja hranom uzrokovana namirnicama životinjskog podrijetla. Kada se na sve to pridoda i današnji način držanja životinja odnosno svi lijekovi i hormoni kojima se životinje tretiraju te pesticidi kojih je zbog nakupljanja u mesu višestruko više nego u biljkama, jasno je da ljudska navika jedenja životinja ne koristi niti čovječanstvu niti svim ostalim oblicima života na zemlji.

Kokoši tako natrpane u kaveze da ne mogu čitav život raširiti krila i koje, nakon što se iz njih iscrpi snaga da nesu jaja, završe na 'traci smrti', jasan su razlog zbog kojih mnogi vegetarijanci ne jedu jaja i pored činjenice o visokoj razini kolesterola u njima.

Jedna vrlo neprirodna prehrambena ljudska navika je i konzumacija životinjskog mlijeka s obzirom da niti jedna druga životinjska vrsta ne pije mlijeko neke druge životinjske vrste kao što niti jedna druga životinjska vrsta ne pije mlijeko u odrasloj dobi. Krave koje imaju mlijeko za svoje mlade pretvorene su, da bi zadovoljile ogromnu ljudsku potražnju, u biološke strojeve dajući do 50 litara mlijeka dnevno iako prirodno daju najviše tri litre koliko im treba za prehranu teleta. Da bi proizvodile mlijeko, krave se stalno umjetno oplođuju, a djeca se od majki odvajaju i šalju na tov i klanje. Svaki sisavac ima različit sastav mlijeka prilagođen potrebama svoje vrste, što je jasan pokazatelj neprikladnosti životinjskog mlijeka za ljudsku prehranu i izravne povezanosti s bolestima ljudi. Sve su to samo neki od razloga zbog kojih vegetarijanci vegani ne konzumiraju životinjsko mlijeko.

Vegetarijanska odnosno veganska prehrana ne znači gubitak uživanja u okusima. Pored okusa mesa koji se postiže začinima, u proizvodima biljnog podrijetla na raspolaganju je i velika paleta jela i proizvoda koji nisu uključeni u standardnu europsku prehranu. Da se i ti standardi lagano mijenjaju, pokazuje podatak da se svaki deseti građanin Njemačke hrani bezmesno. Iako Hrvatska nema toliku brojnost osviještenih građana po pitanju prehrane, nije zanemariva brojka od preko 160 tisuća hrvatskih građana koji su se prema zadnjem istraživanju javnog mnijenja izjasnili kao vegetarijanci.

Zbog izrazito slabe opće educiranosti o povezanosti ljudske prehrane sa zdravljem, ekologijom i etikom, te zbog mnogih predrasuda o vegetarijanstvu, za preporučiti je daljnje informiranje na web stranicama poput www.prijatelji-zivotinja.hr i www.vegekit.com, a ovaj članak neka posluži kao poticaj svima koji život žele živjeti odgovorno i koji su spremni mijenjati svoje navike. Svaki korak prema etičnom i održivom načinu prehrane je važan i svaki pojedinac u tom pogledu treba biti svjestan da ima moć promijeniti svijet i učiniti ga boljim za sve njegove stanovnike.

Luka Oman

Objavljeno u Vijencu

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting